Austrijski kancelar Karl Nehamer izjavio je uoči susreta sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Beogradu, da je cilj sastanka da se stvori snažna osovina u borbi protiv ilegalnih migracija i usvoje zajedničke mere za jačanje zaštite granica.

Sastanak trojice lidera u Beogradu 16. novembra treba da uputi "snažan signal da će mere biti dodatno pooštrene", a težište razgovora će biti jačanje zaštite granica i mere za readmisiju ilegalnih migranata, najavio je Nehamer, a preneo njegov kabinet.

Nehamer je u saopštenju ponovio ocenu da je sistem azila Evropske unije "propao", da se ne sme dozvoliti da se poistovećuju ekonomski migranti i izbeglice, i da mnogi bez izgleda da će dobiti azil kreću na put u Evropu.

"Sve dok Evropska komisija nešto odlučno ne preduzme, moramo sami da preduzimamo mere i to i činimo", rekao je Nehamer.

Austrijski kancelar je rekao da će njegova zemlja pomoći Srbiji "u tome da se readmisija u zemlju porekla obavlja direktno iz Srbije - dakle još pred kapijama EU".

Vučić, Nehamer i Orban održali su 3. oktobra u Budimpešti sastanak posvećen ilegalnim migracijama, a Orban se posle tog sastanka zauzeo za formiranje "okruga za izbeglice" izvan EU, u kojima bi bili podnošeni zahtevi za azil, i "da izbeglice ne mogu da stupe na tlo EU dok im ne bude odobren zahtev".

Istovremeno, neki vodeći političari Nehamerove konzervativne Austrijske narodne partije (OeVP) zatražili su da se u Austriji maksimalno otežaju šanse ekonomskim migrantima da dobiju azil ili drugu vrstu zaštite.

Pojedini su pokrenuli i pitanje izmene Evropske konvencije o ljudskim pravima u delu o izbeglicama i azilu, što je naišlo na burne reakcije, čak i među partijskim kolegama.

Tema ilegalnih migracija i azila ponovo je na dnevnom redu u Austriji, jer se broj ulazaka migranata u zemlju utrostručio u odnosu na 2021. godinu, a smeštajni kapaciteti su preopterećeni zbog velikog broja izbeglica iz Ukrajine.

Šef poslaničke grupe OeVP August Veginger zauzeo se za reformu Evropske konvencije o ljudskim pravima, ocenivši da su okolnosti sada drugačije nego pre nekoliko decenija kada je ona sastavljana, preneo je portal euractiv.com.

Tu inicijativu pozdravilo je i nekoliko konzervativnih političara koji su na čelu nekih od ukupno devet austrijskih saveznih pokrajina.

"Da, u pravu je kada se radi o tome da li se sme raspravljati o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima", izjavio je premijer Štajerske Cristof Dreksler, takođe član narodnjaka, dodajući da bi trebalo preispitati šta bi našlo svoje opravdanje u modernizovanoj verziji konvencije.

Predsednik pokrajinskog ogranka narodne partije u Gradišću i kopredsedavajući odbora za ljudska prava Evropskog parlamenta Kristijan Zagarc takođe je ocenio da je "70 godina staroj Evropskoj konvenciji potreban 'apdejt' u delu o migracijama" iako, kako je rekao, "niko ne želi svesno da menja ljudska prava".

Njegov partijski kolega i premijer pokrajine Salcburg Vilfrid Haslauer izjavio je da su principi za dodelu azila jasni i da postoje za one kojima je azil potreban, kao i da on ne namerava da menja Konvenciju o ljudskim pravima .

"Ali potrebno nam je rešenje za ekonomske izbeglice, koji se pozivaju na principe azila, a da uopšte nemaju izglede da dobiju azil", rekao je Haslauer za agenciju APA.  

Potpredsednik Evropskog parlamenta, član OeVP Otmar Karas izrazio je zaprepaštenje i putem Tvitera naveo da oni koji dovode u pitanje Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, ugrožavaju demokratiju.

Na to se nadovezao i austrijski predsednik, dugogodišnji šef Zelenih Aleksander van der Belen.

"Dovođenje u pitanje Konvenciju o ljudskim pravima ne rešava probleme, nego trese temelje na kojima počiva naša demokratija", rekao je Van der Belen.

Izvor: Dnevni evropski servis

Foto: Beta/AP