Nemačke socijaldemokrate predvođene kancelarskim kandidatom Olafom Šolcom osvojile su tesnu većinu glasova na savetnim izborima u Nemačkoj i poručile da imaju pravo na mandat za sastav nove vlade. Ipak, zemlja koja je bila stub stabilnosti u eri Angele Merkel ulazi neizvesnu fazu i tek predstoje teški koalicioni pregovori o formiranju parlamentarne većine.

Prema zvaničnim konačnim rezultatima, koji su objavljeni 27. septembra ujutro i potvrdili ranije  projekcije, Socijaldemokratska partija Nemačke (SPD) osvojila je 25,7% glasova, dok su konzervativni demohrišćani CDU-CSU predvođeni kandidatom Arminom Lašetom sa 24,1% zabeležili najslabiji rezultat u svojoj istoriji.

U parlament će ući i Zeleni koji su osvojili 14,8% glasova, liberali (FDP) sa 11,5% glasova, ekstremno desna Alternativa za Nemačku (AfD) sa 10,3%. AfD je jedina stranka koju su sve ostale več ranije isključile kao mogućeg koalicionog partnera.

U novom sazivu biće ponovo i krajnje leva partija Levica. koja sa 4,9% nije prešla izborni prag, ali će, u skladu sa komplikovanim nemačkim izbornim sistemom, ući u parlament zbog mandata osvojenih direktnim glasovima.

U Bundestagu će se prvi put posle gotovo 70 godina naći i jedan poslanik neke manjinske stranke, i to Južnošlezvičkog saveza birača (SSW), koji zastupa Dance i Frizijce u Nemačkoj i za koji nije važio izborni prag.

Izborni poraz težak je udarac za Hrišćansko-demokratsku uniju (CDU) i njenu sestrinsku bavarsku Hrišćansko-socijalnu uniju (CSU), koje na saveznim izborima nikada nisu osvajale manje od 31% glasova.

Udarac još težim čini to što dugogodišnja liderka CDU i kancelarka Angela Merkel posle 16 godina odlazi u političku penziju.

Već od jutra posle izbora rukovodstva partija koje bi mogle da stvore buduće koalicije počela su da se sastaju u Berlinu i očekuju se i prvi nagoveštaji mogućih saveza.

U Nemačkoj glasači ne biraju direktno šefa vlade već to čine tajnim glasanjem poslanici kada se formira parlamentarna većina.

Međutim, formiranje parlamentarne većine otežava činjenica da će u Nemačkoj prvi put posle 1950-ih za formiranje vlade biti potrebna tročlana koalicija.

Posle prethodnih izbora 2017. godine sadašnja velika, crno-crvena koalicija formirana je tek šest meseci kasnije. Uoči najnovijih izbora, i socijaldemokrate i demohrišćani su odbacili mogućnost obnavljanja velike koalicije.

Ipak i SPD i demohrišćani predviđaju da će pregovore o vladi zaključiti pre Božića.

Prema sadašnjim rezultatima za formiranje većine u donjem domu parlamenta, Bundestagu, postoji nekoliko rešenja.

SPD bi mogao da uđe u savez sa Zelenim, koji su treći na izborima sa 14,8 odsto glasova i liberalima FDP-a, desničarskom partijom koja je osvojila 11,5 odsto glasova.

Demohrišćani bi mogli da vladaju sa Zelenima i FDP-om.

Prema anketi "Jugava" objavljenoj noćas većina birača je za prvu opciju, a njih 43 odsto smatra da Olaf Šolc treba da postane budući kancelar Nemačke, najveće evropske privrede.

Paralelno sa izborima za Bundestag, održani su i izbori za skupštinu Berlina, koji ima status savezne pokrajine, i za lokalni parlament pokrajine Meklenburg-Zapadna pomeranija.

Na oba glasanja pobedile su socijaldemokrate. SPD je uspela da zadrži mesto gradonačelnika Berlina, gde je i do sada vladala u koaliciji sa Zelenima i sa Levicom. U Meklenburgu-Zapadnoj pomeraniji takođe je sa uverljivih 39,6% pobedila lista socijaldemokrata, predvođena dosadašnjom pokrajinskom premijerkom Manuelom Švezig.

U toj je pokrajini dosadašnji koalicioni partner socijaldemokrata, CDU, ostvarila svoj najgori rezultat sa 13,3%, i završila izbore iza desne AfD koja je osvojila 16,7%.

Izvor: EURACTIV.rs, Beta, agencije

Foto: Beta: AP