Iznenadna poseta premijerke Srbije Ane Brnabić Hrvatskoj i njen sastanak sa premijerom Andrejom Plenkovićem smatra se prvim konkretnim korakom ka normalizaciji zategnutih odnosa Beograda i Zagreba, što je rezultat i diplomatskog delovanja SAD i EU sa ciljem suzbijanja uticaja Rusije u Srbiji.
Iako se veruje da obe strane žele da poboljšaju odnose, na tom putu bi pored nasleđenih problema iz prošlosti prepreka mogla biti i ideja "srpskog sveta", piše briselski portal Euraktiv u analizi pod naslovom "Može li doći do odmrzavanja odnosa Hrvatske i Srbije?".
U tekstu se podseća da je trend normalizacije odnosa dve zemlje prisutan od početka godine i da su ga pokrenuli predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske u Srbiji, posle čega je ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić otišao u Zagreb, a zatim je njegov hrvatski kolega Gordan Grlić Radman posetio Suboticu.
"Ipak, malo ko je očekivao hrvatsko-srpski sastanak na premijerskom nivou u tako kratkom periodu jer takvi sastanci nisu održani godinama", navodi se u tekstu i dodaje da se zato poseta Brnabić Zagrebu, "makar službeno, i zbog njenog učešća na Velikoj skupštini Srpskog narodnog veća u Lisinskom, smatra prvim pravim korakom ka poboljšanju odnosa".
Uskoro bi, prema najavama, Plenković trebalo da dođe u posetu Srbiji.
Mada je nesporno da Hrvatska želi normalizaciju odnosa sa Srbijom i veruje se da je osećanje obostrano, Euraktiv prenosi ocenu diplomatskih izvora da proces približavanja treba posmatrati u širem kontekstu.
Izvori kažu da je "u celoj priči vidljiv rukopis zapadne diplomatije", posebno SAD i EU, koje žele da izdvoje Srbiju iz ruske orbite, što je za Zapad posebno važno u uslovima rusko-ukrajinskog rata i zategnutih odonosa sa Kremljom.
"Ovo približavanje je rezultat atmosfere koja je stvorena delovanjem SAD i EU. Oni žele da otrgnu Srbiju od Rusije i Hrvatska bi trebalo da odigra značajnu ulogu u tome", izjavio je za hrvatski Euraktiv izvor iz hrvatskih diplomatskih krugova.
Ipak, teško je proceniti da li će nova inicijativa odmrzavanja odnosa uroditi plodom, navodi taj izvor i dodaje da će to uglavnom zavisiti od Srbije.
Prema njegovim rečima, u Srbiji se u poslednje vreme promenila retorika prema Hrvatskoj, a u srpskim medijima ima mnogo manje napada na Hrvatsku nego ranije, tako da se može videti "određena promena paradigme".
Dve zemlje već imaju razvijene ekonomske i kulturne odnose, ali problem ostaje politika, rekao je izvor i podsetio da postoje mnogi problemi iz skorije i dalje prošlosti oko kojih dve strane teško da mogu da se usaglase.
Među problemima su nerešeno pitanje granice na Dunavu, sudbina nestalih u ratu u Hrvatskoj 1990-ih i status manjina, a diplomatski izvori posebno upozoravaju na problem takozvanog "srpskog sveta".
"Pojam 'srpskog sveta' pojavljuje se u srpskim strateškim dokumentima i to je izvedenica 'ruskog sveta', s tom razlikom da je 'ruski svet' problem za Ukrajinu i Evropu, dok je 'srpski svet' problem za zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije", izjavio je za Euraktiv politikolog Anđelko Milardović.
On ocenjuje da su to "opasne ideologije" i da je postojanje takvog koncepta, koji u osnovi zagovara "Veliku Srbiju", svakako problem za normalizaciju odnosa Hrvatske i Srbije.
Prema nejgovom mišljenju, Srbiji je potrebnija Hrvatska nego što je Hrvatskoj potrebna Srbija, a dve zemlje bi trebalo da reše sporna pitanja pre nego što Srbija postane članica EU, kako njihovi nerešeni problemi ne bi opterećivali funkcionisanje Unije.
"Rusija koristi Srbiju kao remetilački faktor na pragu EU. Hrvatska svakako mora pomoći Srbiji na njenom putu pripreme za članstvo u Uniji. Ali, ako Srbija i dalje želi da se pridruži EU, onda mora normalizovati odnose s Hrvatskom", ocenio je Milardović.
Na odnose Hrvatske i Srbije utiče i pravac koji će Beograd izabrati u pogledu rata u Ukrajini – da li će to biti u pravcu EU ili Rusije.
Šire posmatrano, glavno pitanje ostaje da li će se Srbija uskladiti sa spoljnom politikom EU u odnosu na Rusiju i uvesti sankcije, ali sagovornici hrvatskog Euraktiva ocenjuju da je to pitanje manje važno za odnose Beograda i Zagreba i da je značajnije za odnose Beograda i EU u celini.
Izvor: Dnevni evropski servis
Foto: Beta//Hina/Daniel KASAP
