Srbija je, osmu godinu zaredom, nastavila pad na najznačajnijem globalnom rangiranju zemalja po percepciji korupcije u javnom sektoru. U rangiranju za 2024. godinu indeks je 35, a Srbija je na 105. poziciji, što je najlošije od 2012, otkako se primenjuje sadašnja metodologija rangiranja, saopštila je Transparentnost Srbija (TS).

Prema rezultatima objavljenim 11. februara globalne mreže Transparency International, Srbija ima za jedan poen lošjiji indeks i za jedno mesto lošiju poziciju nego prethodne godine. Rangirano je 180 zemalja i teritorija, na skali gde je mogući raspon ocena od 0 do 100, dok se u praksi kreće između 8 (Južni Sudan) i 90 (Danska).

Nedavno usvojenom Strategijom za borbu protiv korupcije Vlada je predvidela da Indeks percepcije korupcije, kao pokazatelj uticaja dostizanja opšteg cilja Strategije, poraste sa 36 iz 2023. godine na 43 do 2028. godine. Reč je, inače, o globalnom proseku, od kojeg Srbija sada zaostaje osam poena.

Prosečna ocena na evropskom kontinentu je 56, a među članicama EU 62.

Od zemalja regiona samo je Bosna i Hercegovina lošije ocenjena, sa indeksom 33, dok je najveći porast indeksa zabeležila Albanija, , sa kojom je Srbija pre dve godine godine delila poziciju, a sada ima indeks 42.

Detaljnije o Indeksu percepcije korupcije i rezultatima

Indeks percepcije korupcije već dvadeset osmu godinu za redom sačinjava vodeća antikorupcijska organizacija na globalnom nivou, Transparency International. Broj rangiranih država i teritorija je i ove godine bio 180. Zemlje se boduju na skali od 100 (veoma čiste) do 0 (veoma korumpirane). Srbija je i ove godine nastavila da pada na listi. Sa skorom 35, za jedan manjim nego prethodne godine, deli 105. poziciju sa Ukrajinom. Slaba je uteha u činjenici da su Alžir i Brazil, koji su takođe imali indeks 36 2023. godine, sada lošiji za dva poena. Ova ocena Srbije je najlošija od 2012. godine, od kada se primenjuje aktuelna metodologija i skala od 0 do 100. Pozicija, u odnosu na broj rangiranih zemalja, najlošija je od 2005. godine, kada je SCG bila na 97. mestu od 158 rangiranih.

Poslednja dva rangiranja kada je ocena za Srbiju bila približno jednaka globalnom proseku bile su 2013 i 2016, dok sada zaostajemo osam poena. Prosečna ocena za naš kontinent je 56, odnosno 21 poen više nego što je trenutni skor Srbije.

Zaostatak je još veći u odnosu na zemlje EU (62), čija članica bismo želeli da postanemo. Međutim, da članstvo u EU nije garancija dobrih rezultata, pokazuje skor zemalja iz našeg susedstva, a naročito Mađarske (41, pad za jedan poen), Bugarske (43, pad za dva poena), Rumunije (46 istovetno kao CPI 2023) i Hrvatske (47, pad za tri poena). U EU značajan pad su zabeležile Malta (sa 51 na 46), Slovačka (sa 54 na 49), Španija (sa 60 na 56) i Portugalija (sa 61 na 57).

Iako Srbija, prema podacima "Economist Intelligence Unit" za 2023. godinu spada među zemlje sa "manjkavom demokratijom", njen indeks je za dva poena niži od proseka zemalja u kojima je uspostavljen, za stepenicu niži, "hibridni režim". Zemlje sa manjkavom demokratijom imaju prosek 47.

Na prvom mestu se i ove godine našla Danska (90), a potom slede Finska (88) i Singapur (84), koji je pretekao Novi Zeland (83). Ni na dnu tabele nema velikih promena. Južni Sudan ima indeks osam, Somalija devet,  Venecuela 10, a Sirija 12.

Među bivšim socijalističkim zemljama Evrope, već tradicionalno, ubedljivo je najbolje plasirana Estonija sa skorom od 76, a od onih zemalja koje nisu članice EU to je i dalje Gruzija (iako indeks nastavlja da pada, sa 56 na 54, a ove godine na 53). Unutar bivše SFRJ, i dalje je daleko najbolja plasirana Slovenija sa 60, za četiri poena bolje nego prošle godine.

Od zemalja regiona samo je Bosna i Hercegovina lošija od Srbije, sa indeksom 33. Albanija, sa kojom je Srbija pre dve godine godine poziciju, sada ima indeks 42, Severna Makedonija 40, Mađarska 41, Bugarska 43, a Crna Gora i Rumunija 46, dok Hrvatska ima indeks 47. Kosovo, koje se zasebno rangira, ima skor 44.

Pri izradi CPI se uzima u obzir 13 relevantnih istraživanja koja mere percepciju o korumpiranosti javnog sektora. Ta istraživanja predstavljaju mišljenje ili utisak koji o korumpiranosti državnih funkcionera i javnih službenika imaju oni koji sa njima posluju ili koji o tome savetuju poslovne ljude, vlade i međunarodne institucije. Istraživanja moraju biti objavljena u poslednja 24 meseca i moraju postojati makar tri takva izvora podataka da bi zemlja/teritorija bila rangirana.

Srbija je ove godine obuhvaćena sa ukupno osam relevantnih istraživanja, što garantuje visok stepen pouzdanosti nalaza. Uporedivost podataka sa onima iz ranijih godina je na još višem nivou - čak 12 godina unazad, za CPI se koristi sedam istih izvora informacija, a u poslednjih sedam godina identičnih osam. Za Srbiju su korišćeni nalazi Global Insight Country Risk Ratings, Bertelsmann Foundation, World Economic Forum, Economist Intelligence Unit, Freedom House, International Country Risk Guide, World Justice Project Rule of Law Index i Varieties of Democracy Project.  

Od istraživanja koja su relevantna za Srbiju, u tri slučaja su podaci prikupljani u 2024, u tri istraživanja tokom 2023, u jednom u obe godine, dok je jedno istraživanje, okončano 2024, sprovedeno u dužem periodu. Od osam izvornih istraživanja na osnovu kojih je sačinjen CPI 2024 za Srbiju ocena je nešto bolja u četiri, dok je u preostaloj polovini skor lošiji, što je prevagnulo. U jednom slučaju je zabeleženo značano pogoršanje (istraživanje među rukovodiocima preduzeća za potrebe Svetskog ekonomskog foruma). Standardna devijacija ocena je 1,37.

Srbija u regionalnom izveštaju Transparency International – antikorupcijski protesti i netransparentno ugovaranje infrastrukturnih projekata

U regionalnom izveštaju za istočnu Evropu i srednju Aziju, Transparency International kaže se između ostalog sledeće: U mnogim zemljama demokratske institucije slabe, a vladavina prava se pogoršava, usled unutrašnjih nestabilnosti i spoljašnjih pritisaka. Ovo omogućava da korupcija cveta, a istovremeno podriva poverenje javnosti i održivi razvoj.

Regionalni izveštaj izdvaja Srbiju, kao jednu od zemalja pod lupom, na sledeći način: Srbija (35) nastavlja da opada na CPI, dok dominacija izvršne vlasti i izloženost institucija korupciji rastu pod rigidnom kontrolom predsednika Aleksandra Vučića.
Reakcije vlasti nakon urušavanja nadstrešnice na rekonstruisanoj železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je poginulo 15 ljudi, izazvale su masovne proteste širom zemlje, na kojima se zahteva odgovornost, a korupcija stavlja u fokus. U pokušaju da smiri krizu, Vučić je odobrio objavljivanje mnogih dokumenata o renoviranju stanice. Podaci iz pojedinih dokumenata, kao i netransparentan izbor podizvođača dodatno su podstakli sumnje da je projekat precenjen. Tri meseca posle događaja, novosadski javni tužilac je po prvi put najavio da će biti ispitane tvrdnje o mogućoj korupciji.

Vlada Srbije se takođe u velikoj meri oslanja na međudržavne sporazume i posebne zakone bez odgovarajućih antikorupcijskih kontrola u vezi sa izložbom EXPO, i drugim projekti ma planiranim do 2027, čija je vrednost procenjena na 18,5 milijardi dolara.

Saopštenje: Transparentnost Srbija

Foto: Beta/Medija centar Beograd