Savet EU usvojio je uredbu za jačanje evropskog ekosistema poluprovodnika poznatiju kao Zakon o čipovima. Cilj je stvaranje uslova za razvoj evropske industrijske baze u oblasti poluprovodnika, privlačenje investicija, podsticanje istraživanja i inovacija i priprema Evrope za buduće krize sa isporukom čipova.

Za program će biti mobilisane 43 milijarde evra javnih i privatnih investicija, pri čemu 3,3 milijarde iz budžeta EU, a kako bi se udvostručio udeo EU na globalnom tržišitu poluprovodnika na 20% do 2030.

Hektor Gomes Hernandes, ministar industrije, trgovine i turizma Španije, zemlje koja predsedava EU, rekao je da će Evropa sa Zakonom o čipovima biti lider u svetkoj trci na polju poluprovodnika. To se, kako je dodao, već vidi na delu - nova proizvodna postrojenja, nove investicije, novi istraživački projekti.

"Na dugi rok, to će takođe doprineti renesansi naše industrije i smanjenju zavisnosti od inostranstva", istakao je španski ministar.

Usvojeni zakonodavni akt treba da potpišu predsednici Evropskog parlamenta i Saveta nakon čega će biti objavljen u službenom listu EU i stupiće na snagu treći dan od objavljivanja.

Savet je takođe usvojio amandman o osnivanju zajedničkih preduzeća za čipove u sklopu programa Horajzon Evropa. Amandman je usvojen nakon konsultacija sa Parlamentom i oba teksta biće objavljena u službenom listu istovremeno.

Poluprovodnici ili mikročipovi predstavljaju DNK moderne tehnologije i koriste se u svakodnevnom životu, za automobile, avione, medicinsku opremu, u energetici, odbrani, infrastrukturi, komunikacijama...

Takođe su poluprovodnici od ključnog značaja za ekonomiju sutrašnjice i za zelenu i digitalnu transformaciju u oblasti čiste energije, interneta stvari, veštačke inteligencije i računarskih platformi velikih performansi.

Očekuje se da tražnja čipova između 2022. i 2030. bude udvostručena. Istovremeno se vrednost industrije poluprovodnika u 2022. procenjuje na 640 milijardi dolara.

Izvor: Dnevni evropski servis

Foto: Beta/AP