The Capitals vam svakog četvrtka donosi nedeljni pregled vesti iz glavnih gradova Evrope u saradnji sa mrežom EURACTIV.

 


Možete se prijaviti na naš Newsletter ovde.


 

Izdvajamo:

BERLIN

Članice EU apeluju na solidarnost u energetskoj krizi. Kako se približava zima koju nestašica i skupoća energenata čine sve neizvesnijom, solidarnost evropskih zemalja ponovo je na ispitu, a jedno od gorućih pitanja je koliko će susedi moći da se pouzdaju u Nemačku. Nemačka je najveći uvoznik ruskog gasa u EU, ali ujedno i jedan od najvećih reeksportera fosilnih goriva iz Rusije. Samo u maju, Nemačka je u susedne zemlje izvezla čitavih šest milijardi kubika ruskog gasa. Više

///

EU INSTITUCIJE

Evropski parlament usvojio dva zakona za sigurnije onlajn okruženje. Evropski parlament usvojio je velikom većinom Zakon o digitalnim tržištima (DMA) i Zakon o digitalnim uslugama (DSA), čiji je cilj sigurniji i otvoreniji onlajn svet i koji će uvesti nove obaveze za tehnološke gigante. Evropska komisija je predloge pravila koja treba da uvedu red u digitalni svet, uključujuči društvene mreže i onlajn trgovinu, predstavila u decembru 2020. Godinu i po dana kasnije zakoni su usvojeni u parlamentu i očekuje se da stupe na snagu na jesen. "Nova digitalna pravila EU uvode dosad nezabeležene standarde o odgovornosti onlajn kompanija na otvorenom i konkurentnom digitalnom tržištu", navodi se u saoštenju EP. Više

 

ZAPADNA EVROPA

HAG

Šel gradi najveću fabriku zelenog vodonika u Evropi. Angloholandska naftna i gasna kompanija Šel planira da izgradi najveću fabriku za proizvodnju zelenog vodonika u Evropi. Fabrika će biti napravljena u Roterdamu i počeće da radi 2025, saopštio je taj energetski gigant. Nova fabrika, Holand Hidrogen I, moći će da proizvode do 60.000 kilograma vodonika dnevno. Za proizvodnju će biti korišćena obnovljiva energija dobijena iz priobalnog vetroparka Holandse Kust, koji je takođe delom u vlasništvu Šela. Više

///

PARIZ

Francuska premijerka pozvala na kompromis u postizbornom obraćanju parlamentu. Premijerka Francuske Elizabet Born je u tradicionalnom govoru pred novim sazivom parlamenta pozvala poslanike da rade zajedno. Posle rekonstrukcije vlade, premijerka je istakla da "nered i nestabilnost nisu opcije".  Ona je od vlade i parlamenta, u kojem je opcija predsednika Emanuela Makrona izgubila apsolutnu većinu,  tražila da "daju smisao reči 'kompromis', koja je predugo zaboravljana u našem političkom životu". Nagovestila je da će slušati sve strane, od desničarskog Nacionalnog saveta do partije krajnje levice Nepokorena Francuska, u cilju postizanja koalicionih sporazuma u svakom pojedinačnom slučaju. Više na engleskom

(Sarantis Michalopoulos and Théo Bourgery | EURACTIV.com and EURACTIV.fr)

///

BEČ

Austrija će na sudu pokušati da ospori zelenu taksonomiju EU. Austrija je burno reagovala na odluku Evropskog parlamenta da gasni i nuklearni projekti mogu biti označeni kao zelene investicije i najavila de će zbog toga tužiti EU. Beč je još prošle godine najavio da će preduzeti pravne mere ako u taksonomiju bude uključena nuklearna energija i to je ponovila pošto je Evropski parlament odbacio zahtev da se ne prihvati predlog Evropske komisije prema kojem se nuklearna energija i gas klasifikuju kao "prelazne" zelene investicije. Ministarka za klimu Leonore Gevesler saopštila je da se takvom odlukom podržava praksa lažnog predstavljanja investicija kao zelenih (greenwashing) i da ne odgovara ambicijama Zelenog dogovora. Tužbi Austrije bi mogli da se pridruže i Luksemburg, Španija i Danska. Više na engleskom

(Oliver Noyan | EURACTIV.de)

 

SKANDINAVIJA I BALTIK

STOKHOLM | HELSINKI

Trideset saveznika NATO-a potpisalo protokole o pristupanju Švedske i Finske. Trideset saveznika NATO-a potpisalo je danas protokole za Švedsku i Finsku i sada se prosleđuju zahtevi za članstvo dve zemlje u glavne gradove članica Alijanse za ratifikaciju u parlamentima. "Ovo je zaista istorijski trenutak za Finsku, za Švedsku i za NATO", rekao je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg. On je rekao da se potpisivanjem protokola o pristupanju pokreće proces ratifikacije u svakoj od zemalja članica. Više

 

JUŽNA EVROPA

RIM

Dragi sa Erdoganom o jačanju saradnje. Premijer Italije Mario Dragi govorio je na medjuvladinom samitu u Ankari o jačanju bilateralnih odnosa Italije i Turske, posle godinu dana zategnutih diplomatskih odnosa. Na samitu je potpisano devet sporazuma o saradnji dve zemlje, uključujući u strateškim odnosima kao što su odbrana i održivi razvoj. Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan, koga je Dragi prošle godine nazvao diktatorom, rekao je na zajedničkoj konferenciji za novinare da Turska računa na Italiju u borbi protiv terorizma. Dvojica lidera su razgovarali i o nastavku saradnje u oblasti migracija, kao i o rešavanju ukrajinske krize. Više na engleskom

(Margherita Montanari | EURACTIV.it)

///

MADRID

Rekordan broj zaposlenih u Španiji od 2008. Špansko tržište rada zabeležilo je rekord sa 20,3 miliona radnika registrovanih u Sistemu socijalnog osiguranja, najviše od 2008. godine, kada je bio poslednji veliki finansijski slom. Španski premijer Pedro Sančez izjavio je da su podaci o zaposlenosti "jednostavno impresivni", posebno jer su postignuti uprkos visokoj inflaciji i činjenici da je "ekonomka kriza na pragu Evrope" zbog rata u Ukrajini. Nezaposlenih u junu je bilo 2.880.000, što je najmanje od oktobra 2008. Jun je inače dobar mesec u Španiji jer se na početku letnje sezone zapošljava više radnika na određeno vreme. Više na engleskom

(Fernando Heller | EuroEFE.EURACTIV.es)

 

VIŠEGRADSKA GRUPA

BUDIMPEŠTA

Mađarska prva u EU po udelu solarne energije u proizvodnji struje. Udeo struje iz solarnih elektrana iznosio je u Mađarskoj 2021. godine 11,1%, što je najveći udeo u nekoj od 27 članica Evropske unije, pokazao je najnoviji izveštaj mađarske Regulatorne agencije za energetiku i distribuciju (MEKH). Iako su jako zavisni od meteoroloških uslova, u celoj Evropskoj uniji je tokom 2021. godine povećan broj vetroparkova i solarnih elektrana, i njihov je kapacitet na nivou Unije povećan za 20 gigavata. Mađarska je zahvaljujući brzom razvoju domaćih solarnih kapaciteta uspela da preuzme vođstvo od nekih mediteranskh država, poput Španije i Grčke, naveo u izveštaju MEKH, a prenela agencija Teleks. Više

///

PRAG

Vojna industrija EU ima loš ugled, tvrdi češki stručnjak. Stroga regulativa, nedostatak sirovina i nesposobnost da se naučni rezultati primene u praksi uzrok su problema koje ima evropska vojna industrija, ocenio je predstavnik češke namenske industrije Jirži Hinek. Pored problema sa regulativom i sa lancima snabdevanja, evropski odbrambeni sektor, prema njegovim rečima, ima i loš renome, što otežava privlačenje investicija. Ekspertska grupa Evropske komisije nedavno je došla do zaključka da vojna industrija EU ne može da bude uključena u narednu socijalnu taksonomiju EU, što dovodi u pitanje njenu održivost. Taksonomija se smatra odobrenjem za državno subvencionisanje određenih ekonomskih aktivnosti i zelenim svetlom za ulagače. Više

///

BRATISLAVA

Slovačka će "utišati" spoljnopolitičku saradnju Višegradske grupe. Slovačka namerava da tokom svog predsedavanja Višegradskoj grupi (V4) izbegava spoljnopolitičke teme usled neslaganja četiri zemlje u stavovima o Rusiji i da se umesto toga fokusira na saradnju u drugim oblastima. Bratislava, koja je 1. jula od Budimpešte preuzela rotirajuće predsedavanje V4 na godinu dana, planira da produbi regionalnu saradnju u razvoju saobraćaja, nuklearne energije, niskougljeničnih tehnologija, zelene i digitalne transformacije, održivosti, mobilnosti mladih i međuljudskih odnosa. Više

 

BALKAN

SKOPLJE

Kovačevski i Mišel podržali francuski predlog o ukidanju bugarskog veta. Premijer Severne Makedonije i predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel zajedno su podržali francuski predlog za ukidanje bugarskog veta i otpočinjanje pristupnih pregovora Skoplja sa EU. Kako je saopštila vlada u Skoplju, Kovačevski i Mišel su na sastanku 5. jula istakli da "evropski predlog za početak pregovora za Severnu Makedoniju uključuje sve makedonske pozicije i primedbe i da pregovori mogu da počnu odmah po njegovom odobravanju". Predlog, istakli su Kovačevski i Mišel, predviđa čist makedonski jezik, jednak ostalim jezicima zemalja članica EU. Više

///

LJUBLJANA

Država Slovenija kupuje svu pšenicu proizvedenu u zemlji. Slovenačka Agencija za robne rezerve će otkupiti svu pšenicu koju domaći poljoprivrednici proizvedu ove godine kako bi se obezbedile zalihe hrane i stabilizovale cene. Otkup pšenice, meru koju su poljoprivrednici tražili od vlade, trebalo bi da stabilizuje otkupne cene i indirektno kontroliše maloprodajne cene. "Nažalost, situacija u svetu, posebno u Ukrajini, je svakim danom sve lošija, što se vidi ne samo po cenama nego i dostupnosti hrane", izjavio je premijer Slovenije Robert Golob. Više

///

TIRANA

Počeli radovi na najvećem solarnom parku na Zapadnom Balkanu. Na jugu Albanije počela je izgradnja najvećeg solarnog parka na Zapadnom Balkanu. Solarni paneli će biti postavljeni na površini od 196 hektara u okrugu Fjer i imaće kapacitet od 140 megavata. Kompanija Voltalia koja sprovodi projekat saopštila je da će 240.000 dvostranih solarnih ćelija koristiti najnoviju tehnologiju koja je efikasnija od konvencionalnih panela jer će proizvoditi dodatnu energiju od svetlosti koja se reflektuje od tla. Očekuje se da će projekat biti završen u drugoj polovini 2023. Više na enlgeskom

(Alice Taylor | exit.al)

 

 

***

Urednici: Julija Simić, Nevena Zarić, Vladimir Tintor




Austrija će na sudu pokušati da ospori zelenu taksonomiju EU. Austrija je burno reagovala na odluku Evropskog parlamenta da gasni i nuklearni projekti mogu biti označeni kao zelene investicije i najavila de će zbog toga tužiti EU. Beč je još prošle godine najavio da će preduzeti pravne mere ako u taksonomiju bude uključena nuklearna energija i to je ponovila pošto je Evropski parlament odbacio zahtev da se ne prihvati predlog Evropske komisije prema kojem se nuklearna energija i gas klasifikuju kao "prelazne" zelene investicije. Ministarka za klimu Leonore Gevesler saopštila je da se takvom odlukom podržava praksa lažnog predstavljanja investicija kao zelenih (greenwashing) i da ne odgovara ambicijama Zelenog dogovora. Tužbi Austrije bi mogli da se pridruže i Luksemburg, Španija i Danska. Više na engleskom

(Oliver Noyan | EURACTIV.de)