U Beogradu se grade gotovo isključivo stanovi za prodaju, jako je malo javnih stanova u kojima žive ljudi koji plaćaju stanarinu, a cenu najma stanova diktira tržište i stanari ne uživaju gotovo nikakvu pravnu zaštitu, piše austrijski dnevnik Štandard.

List piše da se Beograd u poslednje dve decenije veoma promenio i da svojim izgledom, višespratnicama sa luksuznim stanovima, tržnim centrima i šetalištima uz Savu želi da konkuriše velikim zapadnoevropskim gradovima.

"Nažalost, to važi i za cene stanova", piše dnevnik i navodi primer Beograda na vodi "gde cena kvadrata iznosi i do 10.000 evra, pri prosečnoj bruto plati od oko 1.000 evra".

Novi projekti sastoje se, prema pisanju Štandarda, gotovo isključivo od privatnih stanova koje finansiraju investitori, iako Srbija, kao što je to uglavnom slučaj u celoj istočnoj Evropi, ima jako visok udeo stanova u ličnoj svojini, koji premašuje 91%.

"Razlog je to što je posle raspada Jugoslavije jako puno stanova u kojima su živeli stanari privatizovano. U staroj Jugoslaviji postojalli su u velikim preduzećima fondovi u koje je uplaćivan deo zarada i ličnih dohodaka. Od toga su građeni stanovi za zaposlene", piše dnevnik.

"Oni su onda mogli tamo jeftino da žive, ali su ljudi retko bili spremni da menjaju poslodavca jer bi to značilo i selidbu", rekla je za Štandard arhitektica Violeta Vujović-Zalhofer, koja već dugo živi u Beču.

Ona je pre nekoliko dana u svoj rodni Beograd vodila grupu austrijskih stručnjaka za stambena pitanja bliskih socijaldemokratskoj partiji SPOe, i novinare, koji su se na licu mesta uverili da se grad od oko 1,7 miliona stanovnika i dalje bori sa problemima nastalim privatizacijom iz 90-ih.

Stanovi su tada, podseća list, privatizovani za desetinu vrednosti, a sadašnji vlasnici, koji u njima istina žive relativno jeftino, često nemaju para za njihovo održavanje.

"Mnogi od tih stanova su u međuvremenu završili u rukama investitora. Stanarine diktira tržište, a pravna zaštita stanara gotovo i da ne postoji. U vlasništvu grada je svega oko 9.000 stambenih jedinica", piše dnevnik.

"Ovde se stambena politika brine samo za nasiromašnije među siromašnima", rekao je za Štandard šef SPOe bliskog Udruženja za podsticanje stanogradnje Mihael Gebauer.

On je dodao da su stanarine u poslednje vreme jako porasle, uglavnom zbog izbeglica iz Rusije, Ukrajine i Izraela, a da "Pravilo zaštićenog stanara važi samo za jednu malu grupu" onih koji žive u stanovima u vlasništvu grada.

"To je dramatično suprotno od našeg sistema", rekao je Gebauer, dodajući da je jak porast stanarina "najvažniji indikator da nema dovoljno stanova".

Udruženje blisko socijaldemokratama protivi se i ideji vladajuće Austrijske narodne partije da se u Austriji udeo stanova u ličnom vlasništvu poveća na 60%, što bi, prema rečima Gebauera, značilo pola miliona privatnih stanova više.

"Parola vlasništvo ne može biti rešenje, to smo ovde videli", izjavio je predsednik austrijske javne stambene zadruge Vontreger Klaus Baringer.

Izvor: Dnevni evropski servis

Foto: Vikipedija/Petar Miliošević