Na do sada mirnim studentskim protestima u Srbiji prvi put je došlo do sukoba sa policijom, a taj, iako blagi izliv nasilja, mogao bi da promeni i dinamiku protesta, i to kako odnos države prema aktivistima, tako i odnose unutar samog studentskog pokreta, piše švajcarski Noje cirher cajtung (NZZ).

Dnevnik povodom protesta za Vidovdan u Beogradu piše da će "državni mediji sada otrovnije polemisati i studente blatiti kao teroriste i izdajnike", da se "čini da policijska represija ima bolji legitimitet" i da će se "u cilju zastrašivanja intenzivirati hapšenja aktivista zbog navodnog rušenja ustavnog poretka". 

U to "gušenje pobune", piše list, "upregnuta" je i državna uprava koja je obustavila isplatu plata na fakultetima u blokadi.

Postoji, međutim, i "opasnost podele u protestnom pokretu". "On se do sada naglašeno legitimisao kao nadpartijski, tako što je u prvi plan stavljao interes javnosti za funkcionalnu podelu vlasti. Sa tim su mnogi mogli da se solidarišu", piše NZZ.

Dnevnik kao na značajnu novinu ukazuje i na patriotski momenat koji se manifestovao odlaskom studenata na Sandžak na poziv tamošnjih kolega Bošnjaka, ili "javna svedočenja ratnih veterana o zločinima koji su 1990-ih počinjeni u ime Srbije".

"Sada se na protestima sve više u prvi plan guraju nacionalistički simboli i parole", piše NZZ, ocenjujući da bi to moglo da dovede do tenzija sa naprednim delom studentskog pokreta "koji želi državu u kojoj će svi građani, nezavisno od etničke pripadnosti ili vere biti jednako tretirani".

Uz to, piše dnevnik, sve je više profesora i studenata koji žele da se obnovi redovno funkcionisanje univerziteta.

"Studentski pokret se nalazi pred teškim odlukama o svom profilu i strategiji. Taj proces bi mogao dugo da traje. pošto pokret deluje strogo po načelima bazične demokratije uz decentralizovano vođstvo. I to ga dijametralno razlikuje od njegovog protivnika Aleksandra Vučića", zaključuje dnevnik  

Izvor: Dnevni evropski servis

Foto: Beta