Procenjen broj stanovnika u Republici Srbiji u 2021. godini je 6.834.326 (procene su zasnovane na rezultatima statistike prirodnog kretanja i unutrašnjih migracija stanovništva). Posmatrano po polu, 51,3% čine žene (3.507,325), a 48,7% muškarci (3.327.001).

Nastavljen je trend depopulacije, što znači da je i stopa rasta stanovništva, u odnosu na prethodnu godinu, negativna i iznosi -9,4‰. Istovremeno, proces demografskog starenja stanovništva manifestuje se niskim učešćem mladih i visokim i kontinuirano rastućim udelom starih u ukupnom stanovništvu.

Prema podacima za Republiku Srbiju, u 2021. godini udeo lica starih 65 i više godina iznosi 21,3%, a mlađih od 15 godina ima 14,3%.

Posmatrano na nivou oblasti, u Zaječarskoj oblasti zabeležen je najveći udeo starih 65 i više godina (28,9%) i istovremeno najmanji udeo stanovništva mlađeg od 15 godina (11,1%). S druge strane, najmanji udeo starih 65 i više godina je u Pčinjskoj oblasti (16,1%), ali je najveći udeo mlađih od 15 godina najpre u Raškoj oblasti (17,6%), a potom u Južnobačkoj (15,6%) i Beogradskoj oblasti (15,4%).

Кretanje procenjenog broja stanovnika u periodu 2002–2021. godine

U periodu 2002–2021, broj stanovnika Republike Srbije kontinuirano opada. Na regionalnom nivou, jedino je Beogradski region beležio rast broja stanovnika sve do 2020. godine, da bi se u 2021. taj trend promenio (broj stanovnika je opao za 3,4‰ u odnosu na 2020. godinu). U ostalim regionima u čitavom posmatranom periodu 2002–2021. prisutan je trend depopulacije, a najizraženiji pad je u Regionu Južne i Istočne Srbije.

Starosna struktura stanovništva u periodu 2002–2021. godine

Osim promene u ukupnom broju stanovnika, evidentna je i promena u starosno-polnoj strukturi stanovništva, koja se najbolje uočava na starosnoj piramidi. U 2002, kod oba pola, najzastupljenija je populacija starosne dobi 45–49 god., dok je u 2021, u ukupnoj populaciji, najveći udeo muškaraca starih 40–44 god. i žena starih 65–69 god.

U periodu 2002–2021, udeo lica mlađih od 15 godina je smanjen sa 16,1% na 14,3%, dok je istovremeno udeo starih (65 i više godina) povećan sa 16,6% na 21,3%. Učešće ženskog fertilnog stanovništva (15–49 godina) u ukupnom stanovništvu u istom periodu je smanjeno za 2,4%.

Ovakvi trendovi utiču i na smanjenje učešća stanovništva radnog uzrasta (15–64) u ukupnoj populaciji, sa    67,3% (2002) na 64,4% (2021). U istom vremenskom intervalu, prosečna starost stanovništva je porasla sa 40,2 na 43,5 godina. Očekivano trajanje života je u periodu 2002–2019. prosečno raslo za oko 0,2 godine, ali je, zbog povećanog nivoa smrtnosti usled pandemije Covid-19, ukupno očekivano trajanje života sa vrednosti 75,7 godina u 2019. godini opalo na 74,2 u 2020. odnosno na 72,7 godina u 2021. godini.

Stanovništvo po tipu naselja

Prema procenama stanovništva po tipu naselja, u Republici Srbiji preovlađuje gradsko stanovništvo (61,2%). Gradsko stanovništvo je demografski mlađe od stanovništva ostalih naselja. Prosečna starost gradskog stanovništva je manja od prosečne starosti stanovništva u tzv. ostalim naseljima, i to za 2,8 godina.

Različite starosne strukture stanovništva po tipu naselja uslovljene su različitim fertilitetom, ali pre svega razlikama u pogledu smera i obima migracionih kretanja.

Saopštenje Republičkog zavoda za statistku

Foto: Beta