Kako se približava zima koju nestašica i skupoća energenata čine sve neizvesnijom, solidarnost evropskih zemalja ponovo je na ispitu, a jedno od gorućih pitanja je koliko će susedi moći da se pouzdaju u Nemačku.

Nemačka je najveći uvoznik ruskog gasa u EU, ali ujedno i jedan od najvećih reeksportera fosilnih goriva iz Rusije. Samo u maju, Nemačka je u susedne zemlje izvezla čitavih šest milijardi kubika ruskog gasa.

"Situacija na tržištu gasa je napeta i nažalost ne možemo da isključimo pogoršanje situacije. Moramo da budemo spremni i na to da će situacija postati još teža", izjavio je nemački ministar privrede i klime Robert Habek.  

"Važno je da učinimo sve što je potrebno da u nadolazećoj zimi očuvamo osnovno snabdevanje i da tržište energenata funkcioniše što je moguće duže, uprkos visokim cenama i rastućem riziku", dodao je Habek.

Pojedini nemački susedi prate situaciju sa zebnjom. Zemlje koje nemaju izlaz na more, poput Švajcarske, Austrije i Češke, kada je reč o gasu u velikoj meri zavise od Nemačke.

Vlada u Berlinu je, međutim, vrlo nedvosmisleno stavila do znanja da će se Nemačka, ako bi nastavila da izvozi gas kao prethodnih godina, i sama suočiti sa nestašicom.

"Odlučujući faktor je smanjenje sopstvene potrošnje kako bi se obezbedila sigurnost u snabdevanju domaćeg tržišta, kao i neophodno snabdevanje susednih zemalja", saopštila je nemačka Savezna agencija za mrežne sisteme, u čijoj su nadležnosti, između ostalog, gasovodi i skladišta gasa.

Zahvaljujući ugovoru čiji je nosilac nemačka filijala ruskog Gasproma, Gasprom Germanija, od gasa koji gasovodom stiže u Nemačku njeni susedi dobijali su dnevno oko 0,2 milijarde kubika.

Međutim, Rusija je i Nemačkoj smanjila isporuke kroz baltički gasovod Sevrni tok 1 za više od 40% i susednim zemaljama sada ide oko 0,12 milijarde kubika dnevno.

Isporuke gasa Češkoj pale su od 16. juna za 60% do 80%, a ta zemlja sada sve više strahuje da bi isporuke gasa Nemačkoj kroz Severni tok mogle potpuno da stanu. "Lično, nisam optimista", izjavio je zamenik češkog premijera Marijan Jurečka, koji ovih dana užurbano pregovara sa drugim zemljama o uvozu gasa.

Sličan strah deli i Švajcarska, koja nema rezerve gasa, a u koju 75% gasa stiže preko Nemačke. Švajcarska vlada u maju je naložila privredi da napravi rezerve gasa u drugim zemljama, i da obezbedi i opcije za kupovinu gasa koji nije iz Rusije.

"Trenutno, snabdevanje funkcioniše. IPak, situacija je napeta i prteklih sedmica je postala još teža", izjavila je švajcarska ministarka energetike Simoneta Somaruga. Ona je dodala nema nikoga ko može da garantuje da će uvek biti dovoljno gasa za sve.

Austrija je u strahu od preteće nestašice naložila velikim potrošačima gasa da pređu na alternativna goriva, u prvom redu naftu.

"U ovom trenutku se suočavamo sa neizvesnom situacijom. Ne mogu da pružim uveravanja da će se skladištenje (gasa) nastaviti na ovom nivou, niti da prognoziram kako će se ponašati (ruski predsednik) Vladimir Putin", rekla je austrijska ministarka za energiju Leonore Gevesler. Ona je građanima poručila da se pripreme za sezonu grejanja.   


Za nemačke susede, solidarnost je ključna reč. U slučaju nestašice gasa, solidarnost u EU je jedino što može da pomogne da i manje članice donekle spokojno uđu u zimu.  

Češski vicepremijer Jurečka je u više navrata naglašavao da u slučaju naglog prekida ruskih isporuka gasa, mora da dođe do izražaja evropska solidarnost.

"Važno je da se na na nivou Evrope ponovo uspostavi načelo solidarnosti, kako bi u slučaju takve situacije zemlja članice među sobom delile gas kako bi imale dovoljno za domaćinstva i ključnu inftastrukturu", rekao je Jurečka.

Austrijska ministarka Gevesler takođe je pozvala da se u EU koordinišu nacionalni planovi za vanredne situacije i da se nađu rešenja kroz "solidarnost"

IPak, nešto je teži položaj Švajcarske pošto nije članica EU. Nemačka i Švajcarska rade na "ugovoru o solidarnosti" kako bi jedna drugoj pomogle u slučaju energetske krize.

"Razvoj situacije u Nemačkoj imaće trenutne posledice p onašu zemlju. Nema sopstvene rezerve gasa, u potpunosti zavisimo od isporuka iz drugih zemalja", rekao je švajcarski ministar ekonomije Gi Parmelin.  

Ali, solidarnost je dvosmerna ulica, pa bi i Nemačka uskoro mogla da se nađe u situaciji da zavisi od susedne Poljske, jer bi u oktobru ove godine trebalo da proradi baltički gasovod koji povezuje Norvešku, Dansku i Poljsku.

Poljska i Danska bi tim gasovodom mogle da dobijaju i do 10 milijardi kubnih metara norveškog severnomorskog gasa godišnje. Nemačka je već izrazila interesovanje za taj projekat.

Izvor: RURACTIV.com

Foto: Severni tok 2