Dugotrajni politički ćorskokak u Bugarskoj mogao bi da odloži planove zemlje za uvođenje evra 2024, s obzirom da su evroskeptici i proruska partija Prepord sve glasniji a Bugari duboko podeljeni oko evropske valute.

Ulazak u zonu evra pomogao bi najsiromašnijoj članici EU da privuče više stranih investicija i dobije bolji  kreditni rejting koji može da smanji troškove finansiranja duga, kažu ekonomisti.

Inače, kurs bugarskog leva već dugo je vezan za evro.

Obližnja Hrvatska, koja je u sličnoj meri kao Bugarska zavisna od turističkog prihoda, prelazi na evro početkom 2023. Međutim, Bugarska je izgubila tempo u planovima za zonu evra zbog serije izbora u poslednje vreme, upozoravaju iz centralne banke te zemlje i agencija za kreditni rejting.

Glavne političke partije podržale su 2024. kao cilj, međutim, to polarizujuće pitanje držale su po strani u strahu da će izgubiti glasove pred izbore održane početkom oktobra.

Istovremeno nacionalistički i proruski Preporod, koji je postao četvrti po snazi u parlamentu, glasno govori protiv evra i kaže da će "uništiti ekonomiju".

U uslovima ekonomskog usporavanja, to misli i mnogo Bugara koji strahuju da bi prelazak na evro podstakao već visoku inflaciju.

Istraživanje Eurobarometar iz juna pokazalo je da je 44% Bugara za evro u poređenju sa 54% u proleće 2021, dok je 54% protiv prema 44% godinu dana ranije.

Mnogi se u Bugarskoj plaše osetnog rasta cena tokom zamene leva evrom, iako je analiza Evropske centralne banke pokazala da "nema dokaza o značajnijem uticaju na cene na agregatnom nivou kao rezultat prelaska na evro".

Istovremeno je za brojne mlade Bugare sa dobro plaćenim poslovima usvajanje evra jedini put napred za zemlju koja je ušla u EU 2007.

U Bugarskoj se nakon prošlomesečnih izbora, inače četvrtih za manje od dve godine, vode teški pregovori oko formiranja vlade a ne odbacuje se ni mogućnost novih prevremenih izbora koji bi ugrozili usvajanje zakona potrebnih za prelazak na evro.

Guverner centralne banke Dimitar Radev rekao je u oktobru da Sofija kasni sa tehničkim rokovima. Nakon toga je parlament usvojio rezoluciju kojom se od privremene vlade traži da ubrza rad sa institucijama EU kako  Bugarska ne bi propustila rok. Rezoluciju su podržale dve najveće političke snage, GERB i reformisti, Preporod je bio protiv a prema Rusiji prijateljski socijalisti i partija Uspon uzdržani.

Jedan zvaničnik EU blizak pitanju rekao je za Rojters da su institucije EU fleksibilne i da "mogu da rade i sa privremenom i sa regularnom vladom, pošto postoji jasan politički mandat koji je nedavno dat".

"Moramo da vidimo da inflacija u Bugarskoj popušta", rekao je taj izvor i dodao: "Ako se rad ubrza, zemlja bi mogla da ispuni svoj cilj".

Krirterijumi

Zamenik premijera Atanas Pekanov rekao je da je prelazna vlada odlučna da pojača rad kako bi Bugarska ušla u zonu evra na vreme.

Zemlja ispunjava većinu nominalnih kriterijuma za prelazak na evro, osim inflacije. U septembru je prosečna inflacija u zoni evra bila 9,9% a u Bugarskoj 15,6%.

Potencijalni problem mogao bi da bude i nedostatak jasnog plana fiskalne politike za 2023. nakon što je prelazna vlada rekla da neće predstaviti nacrt budžeta za narednu godinu parlamentu. Fiskalni deficit mogao bi da skoči na 6,6% BDP.

Analitičari kažu da dok oko kriterijuma za članstvo može da bude neke fleksibilnosti, članice zone evra tek treba uveriti da Bugarska može da se bori protiv raširene korupcije i efikasno sprovede zakone protiv pranja novca.

Iz agencije za kreditni rejting S&P upozoravaju da će neke od tih reformi biti teško sprovesti bez funkcionalne vlade.

Visoki zvaničnik zone evra rekao je međutim da su kriterijumi konvergencije jedino što je važno. "Ako si spreman, ulaziš", dodao je.

Izvor: EURACTIV.com with Reuters

Foto: Pixabay.com