Greške u trošenju sredstava EU su znatno povećane u državama članicama 2022. godine, navodi se u najnovijem godišnjem izveštaju Evropskog revizorskog suda koji je objavljen 5. oktobra.

Revizori su upozorili i na povećan rizik zbog velikog zaduživanja za finansiranje ekonomskog oporavka posle pandemije kovida-19 i rata u Ukrajini.

Takođe su dali preporuke za rešavanje uticaja visoke inflacije na budžet EU.

U izveštaju se navodi da je istraga 196 milijardi evra isplaćenih iz budžeta EU 2022. otkrila da postoje nepravilnosti povezane sa 4,2% sredstava, dok je taj procenat 2021. bio 3%.

Revizori smatraju da je dve trećine revidiranih rashoda visoko rizično i napominju da su pravila i kriterijumi koji regulišu ovu vrstu rashoda često složeni, što greške čini verovatnijim.

Zaključeno je da "problemi u pogledu pravilnosti i slabosti nađeni u kontrolnim sistemima država članica utiču na 46,9 milijardi evra potrošenih u okviru Instrumenta za oporavak i otpornost".

Revizori su uočili probleme u 11 od 13 grantova za postpandemijski oporavak isplaćenih tokom 2022.

Nivo greške je bio značajan i sveprisutan, te su revizori izdali negativno mišljenje o trošenju u EU 2022. godine.

U saopštenju suda se napominje da procenjeni nivo greške nije merilo prevare, neefikasnosti ili rasipanja, nego da je to procena količine novca koja nije potrošena u skladu sa EU i nacionalnim pravilima.

Međutim, revizori su tokom svog rada identifikovali 14 slučajeva u kojima se sumnja na prevaru i te slučajeve su prijavili Evropskoj kancelariji za borbu protiv prevara (OLAF), koja je već otvorila dve istrage.

Šest slučajeva prijavljeno je istovremeno Evropskom javnom tužilaštvu (EPPO), koje je otvorilo tri istrage.

Sud je saopštio i da je dug EU skočio na 344,3 milijarde evra 2022. godine, sa 236,7 milijardi godinu dana ranije, uglavnom zbog novog zaduživanja za realizaciju plana oporavka Naredna generacija (NGEU) od 98,9 milijardi.

Povezani troškovi zaduživanja su znatno porasli zbog povećanja kamatnih stopa, naveli su revizori, prognozirajući da bi budžet EU mogao da izgubi gotovo 10% kupovne moći do 2023.

Izvor: Dnevni evropski servis

Foto: eca.europa.eu