Hronični propusti vlada Zapadnog Balkana u sprovođenju zakona doveli su do toga da je zagađenje sumpor-dioksidom (SO2) iz zastarelih termoelektrana na ugalj u regionu premašilo dozvoljene granice u 2024. godini čak šest puta, prema sedmom izdanju izveštaja Benkvoča (Bankwatch) "Uskladiti ili zatvoriti", koji je 17. juna objavljen u saradnji sa RERI-jem. Takođe je zagađenje prašinom i azotnim oksidima (NOx) iz termoelektrana na ugalj ponovo prekoračilo maksimalne dozvoljene granice.

Sedam godina je prošlo od kada su novi standardi zaštite vazduha stupili na snagu na Zapadnom Balkanu, u skladu s Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice. Međutim, u 2024. godini emisije sumpor-dioksida iz termoelektrana na ugalj obuhvaćenih Nacionalnim planovima za smanjenje emisija (NERP) Bosne i Hercegovine, Kosova, Severne Makedonije i Srbije su i dalje bile ukupno šest puta veće od dozvoljenih. 

Prvi put, termoelektrane na ugalj obuhvaćene NERP-om u BiH bile su najveći emiteri SO2 u regiji, sa 212.840 tona ili 11,3 puta više od dozvoljenog. Srbija je sledila sa 205.925 tona, odosno emisijama 4,6 puta većim od dozvoljenih.

Emisije SO2 na nivou regiona su se samo neznatno smanjile od 2018. godine, dok su u 2024. godini ograničenja emisija bila stroža nego prethodnih godina, što je dovelo do još većih neusklađenosti.

Na nivou pojedinačkih postrojenja, najveći emiter bila je elektrana Nikola Tesla B (blokovi B1 i B2) sa 76.631 tona, što je manje nego prethodne godine, ali i dalje 5,7 puta iznad pojedinačno utvrđenog doprinosa. Kao i 2023. godine, TENT B ostaje drugi najveći emiter u regionu, posle Ugljevika u Bosni i Hercegovini.

Nakon što je postrojenje za odsumporavanje u Kostolcu B konačno dobilo dozvolu za rad u januaru 2023. godine, nakon godina odlaganja i probnog rada, 2024. godine je počela da pokazuje neke rezultate, mada nezadovoljavajuće. U 2024. godini, postrojenje je i dalje emitovalo 2,3 puta više tona nego što NERP dozvoljava, što izaziva ozbiljnu zabrinutost u vezi sa kvalitetom opreme i njenim radom.

Zagađenje prašinom iz termoelektrana na ugalj obuhvaćenih NERP-om u regionu je bilo gotovo dvostruko veće od dozvoljenog u 2024. godini (1,9 puta više). Emisije su neznatno opale u odnosu na 2023. godinu, ali su ostale slične nivoima iz 2018. godine.

Emisije azotnih oksida su, takođe, premašile dozvoljene i  bile 1,4 puta veće od NERP-ovima dozvoljenih u 2024. godini, u poređenju sa 1,3 puta u 2023. godini. Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija nastavili su kršiti ograničenja za NOx, a TENT B je emitovala najviše - 12.418 tona.

Pored toga, sve članice Energetske zajednice sa Zapadnog Balkana koje podležu 'opt-out' opciji koja predviđa njihovo zatvaranje nakon dostizanja određenog broja radnih sati, sada krše ovu odredbu – uključujući Srbiju. Termoelektrane Morava i Kolubara morale su biti zatvorene do kraja 2023. godine, ali one i dalje nastavljaju s radom. Sekretarijat Energetske zajednice pokrenuo je brojne postupke protiv ugovornih članica, međutim, to do sada nije bio dovoljan podsticaj za vlade da deluju u skladu sa ovim međunarodnim ugovorom.

Davor Pehčevski, Koordinator za energetiku na Balkanu iz mreže CEE Benkvoč – "Za šest meseci, Mehanizam EU za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) konačno će ograničiti izvoz električne energije iz zemalja Zapadnog Balkana s visokim udelom ugljika uvođenjem naknada na uvoz u EU. To će stare, neefikasne termoelektrane na ugalj učiniti još manje ekonomičnim. Ali balkanske vlade i elektroprivrede deluju nesvesno, kao da imaju sve vreme ovog sveta. Hitno su potrebni jasni, izvodljivi planovi".

Mirko Popović, programski direktor, RERI: "Poštovanje osnovnih principa vladavine prava je od suštinskog značaja za ispunjavanje obaveza iz Ugovora o osnivanju Energetske zajednice i postizanje ciljeva smanjenja zagađenja na Zapadnom Balkanu. Nepreduzimanje aktivnosti, kao i do sada je neprihvatljivo. Vlade u regionu treba da preuzmu odgovornost za primenu Direktive o velikim ložištima, a sudski organi da obezbede njenu primenu. Pored toga, od suštinskog je značaja da nacionalni parlamenti budu uključeni u nadzor nad sprovođenjem Ugovora o Energetskoj zajednici, pošto izvršna vlast ne može da nadgleda samu sebe".

Saopštenje: RERI 

Foto: Pixabay.com