Ovogodišnji Dan planete Zemlje obeležavamo u svetlu jednog od najznačajnijih hrišćanskih praznika – Uskrsa. Kako praznike često povezujemo i uz neretko prekomerno uživanje u hrani, svetska organizacija za zaštitu prirode WWF, upozorava da je jedan od načina kako da sačuvamo zdravlje svih nas, ali i Zemlje, racionalna proizvodnja i potrošnja, kao i sprečavanje nastanka otpada od hrane.

Prema WWF-ovom poslednjem Izveštaju o stanju planete, postojeći sistem proizvodnje hrane koristi oko 40% nastanjive površine planete, najveći je razlog gubitka prirodnog staništa hiljada i hiljada biljnih i životinjskih vrsta, emituje više od četvrtine ukupne količine ugljendioksida u vazduh i iskorišćava oko 70% raspoložive vode. Sve nabrojane resurse "proizvodi" naša Zemlja, nažalost, ne istom brzinom kojom ih mi eksploatišemo.

"Treba da prestanemo da kupujemo više nego što nam treba i da bacamo hranu. Najpre zato što oko polovine čovečanstva čine gojazni ljudi, dok istovremeno milioni gladuju. Drugi paradoks je da bacimo više od trećine proizvedene hrane, a žalimo se koliko je ona skupa. Sami stvaramo svoje paradokse, sami treba da ih rešimo", ističe direktorka WWF Adrije, Nataša Kalauz. 

"Znamo da je na našim prostorima vreme praznika vreme obilja i prekomernog uživanja u hrani, ali, uz poštovanje svih tradicija, imajmo na umu da osim što to uništava nas, uništava i našu planetu.", dodaje Kalauz.

Moguće je proizvesti dovoljno hrane i istovremeno sačuvati prirodu ako koristimo poljoprivredne prakse pozitivne za prirodu koje unapređuju prinose useva i stoke i održivo upravljamo postojećim ribljim fondom i podstičemo održivu akvakulturu. Takođe, ako bismo u svoju ishranu uveli balans namirnica biljnog i životinjskog porekla, doprineli bismo našem boljem zdravlju, kao i zdravlju planete.

I na kraju, ako naša neracionalna proizvodnja i potrošnja hrane, prestane to da bude, ne samo što ćemo sprečiti da tako nastao otpad proizvede velike količine metana emitovanog u vazduh koji udišemo, već ćemo doprineti i pravednijoj raspodeli namirnica tako da broj gladnih bude manji. Štaviše, ako smanjimo otpad od hrane, dajemo dodatnih 13 dana Zemlji da obnovi svoje resurse.

Ako bismo ove podatke imali na umu dok pripremamo svoje praznične trpeze, svako od nas bi mogao da doprinese opstanku doma svih nas - naše planete. I ne samo tokom praznika, svakodnevno održivo razmišljanje o realnim potrebama za namirnicama kao i o tome koliko prirodnih resursa se utroši da bi se proizvele može učiniti pozitivnu promenu.

Saopštenje, foto: WWF Adria