Slovenija prirodno podržava proširenje Evropske unije na zemlje Zapadnog Balkana i radiće na tome tokom svog predsedavanja Uniji u drugoj polovini godine, izjavio je 28. juna ambasador Slovenije u Srbiji Damjan Bergant.

"Ne očekujemo da će tokom našeg predsedavanja neka zemlja pristupiti EU ali nadam se da će neki koraci biti napravljeni u tom pravcu", rekao je Bergant na konferenciji "Od Portugalije do Slovenije: Ka postpandemijskoj budućnosti Evrope".

Bergant je izjavio da će Slovenija tokom predsedavanja EU naročitu pažnju posvetiti Zapadnom Balkanu i da namerava da najverovatnije početkom oktobra organizuje samit EU-Zapadni Balkan.

Kao argumente zbog kojih bi zemlje Zapadnog Balkana trebalo da budu deo EU, Bergant je istakao geografski, politički jer EU želi da promoviše vladavinu prava, demokratiju, ljudska prava, slobodu medija, zatim ekonomski, jer je tržište regiona važno za EU i obrnuto, i na kraju bezbednosni.

"Želimo bezbedan i stabilan region, jer ako se nešto desi ima direktne posledice po EU, posebno na susedne zemlje članice", rekao je slovenački ambasador.

Bergant je kazao da će jedan od prioriteta slovenačkog predsedavanja biti otpornost, oporavak i strateška autonomija EU, da bi se posle više kriza u prošlosti, finansijske, migrantske, pandemijske, Evropa pripremila za nešto što se može desiti u budućnosti.

Slovenija će raditi na izgradnji poverenja građana EU, ekonomskoj obnovi i EU zasnovanoj na digitalnoj i zelenoj tanziciji.

To će biti drugo predsedavanje Slovenije, a njen slogan će biti "Zajedno. Otporni. Evropa".

Ambasadorka Portugalije u Srbiji Virdžinija Pina je kao glavne uspehe predsedništva te zemlje navela održavanje Konferencije o budućnosti Evrope, novi digitalni kovid sertifikat koji stupa na snagu 1. jula, revidirani mehanizam civilne zaštite, program Kreativna Evropa i novi Erazmus plus, socijalni samit u Portu i samit EU-SAD.

Što se tiče proširenja EU, Pina je podsetila da je usvojen dokument kojim se uokviruje nova metodologija, postignut posrazum sa Evropskim parlamentom o IPA fondu i nastavljeni su napori da se nađe rešenje koje će omogućiti usvajanje pregovaračkog poglavlja za pregovore sa Severnom Makedonijom.

"To je predlog koji je na stolu i koji predajemo Sloveniji da postigne sporazum koji će omogućiti da se održi prva međuvladina konferencija sa Severnom Makedonijom", rekla je Pina na debati koju su organizovali Centar za evropske politike (CEP) i Delegacija EU u Srbiji.

Zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji Mateja Norčić Štamcar izjavila je da EU nije zaboravila Zapadni Balkan tokom pandemijske krize i da je reagovala sa punom solidarnošću prema svojim prijateljima i susedima u regionu.

Norčić Štamcar jer rekla da je strategija EU tokom pandemije bila snažnija i otpornija Unija i da su sve aktivnosti su bile usmerene na uspostavljanje i poboljšanje otpornosti privrede.

"Ni Srbija ni Zapadni Balkan nisu bili zaboravljeni, bili su uključeni u sve te aktivnosti i biće i dalje", rekla je Norčić Štamcar.

Predsednik Upravnog odbora CEP Srđan Majstorović ocenio je da je Portugal odigrao ključnu ulogu u tome da se ne samo Srbija nego čitav Zapadni Balkan približi EU.

"Slovenija ima pozitivnu osnovu da se akcenat sačuva na tome koliko su geografska integracija i ulazak Zapadnog Balkana u EU važni za zajedništvo, evropejstvo, izdržljivost i snagu", izjavio je Majstorović.

On je ocenio da postoji "određeni znak aktivnosti" Vlade Srbije u poslednjih šest meseci, da su usvojeni neki strateški dokumenti i zakonodavni akti koji su više godina "ležali u fioci".

To pokazuje, po njegovim rečima, da su kritike ipak dale rezultate, ali da sada moraju da se vide efekti tih zakonodavnih akata.

Izvor: EURACTIV.rs

Foto: Twitter/CEP