Predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić izjavio je 7. juna u Beogradu da ideja Evropske unije treba da bude "bensedin" za regionalne probleme, ali da Srbija nije zadovoljna brzinom procesa pristupanja.

"Ako je merilo broj otvorenih i zatvorenih poglavlja, moram da kažem da to ne odražava realno stanje naše pripremljenosti za članstvo i da smo realno mnogo bliži cilju nego što kažu brojevi i poglavlja", izjavio je on na konferenciji "Evropska unija kao strateški izbor - iskustva Srbije i Rumunije".

Dačić je ocenio da inicijativa Otvoreni Balkan nije zamena za evropske integracije nego pokušaj da se do tog momenta prevaziđu problemi u regionu.

"Ne vidim nijedan razlog da bilo ko bude protiv, osim politikantskih razloga", ocenio je Dačić.

Istakao je da građani Srbije nisu protiv EU, već da se primećuje zamor od pristupanja, kao što se u EU primećuje zamor od primanja novih članova, ali da je članstvo u najboljem interesu građana.

"Građani Srbije ako imaju neke primedbe tiču se utiska koliko je pogled na naše interese i probleme pravedan i da li ima duplih standarda", dodao je.

Istakao je da je krivica za odugovlačenje u procesu pristupanja i na strani Srbije i na strani EU, ali je ponovio da članstvo u Uniji ostaje strateški prioritet Beograda.

Dačić je rekao da se iz nekih članica EU čuje narativ da Srbija treba da uvede sankcije Rusiji, a da će "Kosovo za uzvrat biti primljeno u Savet Evrope".

"Nije dobro da se teritorijalni integritet različito tumači na pitanju Ukrajine i Srbije. Mi osuđujemo kršenje teritorijalnog integriteta Ukrajine, ali i Srbije", izjavio je.

Izrazio je nadu da će moći da se objedini ubrzanje ka članstvu u EU i da spoljna politika Srbije bude samostalna i da te dve stvari neće biti kontradiktorne.

"Ideja Evropske unije treba da bude 'bensedin' za naše regionalne probleme i nada da će se stvari rešavati mirno i da ćemo imati bolju budućnost", zaključio je predsednik Skupštine Srbije na skupu u beogradskom hotelu Zira.

EU će izgubiti kredibilitet ako zapostavi Zapadni Balkan zbog rata u Ukrajini

Na konferenciji je cenjeno i da ruska agresija na Ukrajinu preti da fokus EU skrene sa evrointegracija Zapadnog Balkana, što dodatno može usporiti put regiona ka EU, ali bi Unija kao mirovni projekat izgubila kredibilitet ukoliko se sada ne fokusira na primanje zapadnobalkanske šestorke u svoje redove.

"Rat u Ukrajini i kompleksni odnosi Zapada i Rusije mogu postati rizik za Zapadni Balkan koji može da bude zaboravljena tema ili tabu o kome se sad neće pričati", rekao je Viktor Boštinaru, predsednik Vestern Balkan foruma (Western Balkan Forum, Bukurešt).

Dodao je da EU ne sme sebi da dozvoli da zapostavi Zapadni Balkan.

"Evropska unija je mirovni projekat. Razlog zbog kog je Unija stvorena bio je da se postigne mir na kontinentu koji je prošao kroz dva rata. Da li EU može da izgubi sve što je investirala u Zapadni Balkan, da se profiliše kao globalni igrač, a da ne ispuni obećanje dato regionu? Time će izgubiti kredibilitet. Zato sam optimističan da će francusko predsedavanje uliti novu pokretačku snagu za proširenje", rekao je.

Istakao je da na grčkom utopija znači nepostojeće mesto, a "nama je potrebno opipljivo mesto, da vidimo da ljudi žive bolje u regionu i da Evropa nije samo san".

Šef političkog odeljenja u Delegaciji EU u Srbiji Dirk Lorenc istakao je da je EU svakako mogla nekada da učini više u procesu pristupanja regiona, ali da je 24. februara nastao novi svet kom je neophodno prilgoditi se.

"Nema sumnje da članice EU žele Srbiju i Zapadni Balkan u Uniji. Proširenje je u našem interesu, to je geopolitička strateška investicija u stabilnost, bezbednost i ekonomski rast čitave Evrope. Proces moramo ubrzati, ne možemo više da gubimo vreme", rekao je Lorenc.

Istakao je da je na Srbiji da u društvu podigne svest o "ruskoj ničim izazvanoj i neopravdanoj agresiji na Ukrajinu".

Srbiji će, dodao je, biti dostupna platforma Unije koja se razvija kako bi se smanjila ili ukinula zavisnost Evrope od ruskih energenata.

Evropska unija, naveo je, pomaže diverzifikaciju gasa finansirajući interkonektor između Srbije i Bugarske sa oko 50 miliona evra.

"Ne vidim alternativu putu Srbije ka EU zbog naših snažnih ekonomskih, kulturnih i međuljudskih veza", rekao je Lorenc i ponovio da je EU najveći trgovinski partner i investitor u Srbiji.

Bivši evroparlamentarac iz redova nemačkih socijaldemokrata i medijator u međupartijskom dijalogu u Srbiji Knut Flekenštajn pozvao je EU da hitno započne pregovore sa Severnom Makedonijom i Albanijom.

"Ponovo pričamo priče kao u poslednjih 19 godina. EU je izgubila kredibilitet koji sada nakon ruske agresije može da povrati. O proširenju ne pričamo da bi se dobio novac iz EU fondova, da učinimo uslugu gospođi Fon der Lajen ili gospodinu Mišelu, već zbog želje Zapadnog Balkana da se promene korak po korak ka demokratiji, vladavini prava, sa više slobode medija i manje korupcije", rekao je.

Iako se proces ponekad uspori, dodao je, ne sme se stati sa unapređenjem životnog standarda građana, što je primarni cilj.

Dodao je da se ne slaže da treba ubrzati put Ukrajine ka EU, jer se ona ne može porediti sa nekima koji su već 19 godina na tom putu.

Izvor: Beta

Foto: Beta