Mađarska predsednica Katalin Novak izjavila je 15. decembra u pograničnom mestu Tompa da 90% ilegalnih migranata stiže u Mađarsku iz pravca Srbije i izrazila nadu da će dve zemlje dodatno poboljšati saradnju u toj oblasti. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je od početka godine priliv ilegalnih migranata sa teritorije Severne Makedonije uvećan četiri puta a sa teritorije Bugarske 3,6 puta.

Posle zajedničkog obilaska privremenih graničnih barijera na srpsko-mađarskoj granici sa predsednikom Srbije  i bivšim premijerom Češke Andrejom Babišem, Novak je rekla da su mađarske vlasti ove godine osujetile više od 270.000 pokušaja ilegalnog prelaska granice.

"Sve je veći pritisak ilegalne migracije, ove godine je dvostruko uvećan broj pokušaja ilegalnog prelaska granice u odnosu na 2021. Sa prijateljima iz Srbije zajedno pokušavamo da stanemo na put prilivu ilegalnih migranata, ne samo na mađarsko-srpskoj granici, nego i na južnoj granici Srbije prema Severnoj Makedoniji", kazala je Novak.

Ona je navela da je Mađarska "otvorena za izbeglice" i dodala da je više od milion ljudi iz Ukrajine stiglo u Mađarsku ili prošlo kroz tu zemlju, bežeći od rata.

"Međutim, velika je razlika kada neko ilegalno prelazi granicu Evrope, protiv njih odlučno nastupamo. Jedna pojava je dvostruko veći broj pokušaja ilegalnog prelaska granice, a druga je da su migranti sve agresivniji i da je sve više krijumčara ljudi. Napadi na pripadnike granične policije koji brane granicu Evrope su svakodnevni, to ne možemo da dozvolimo", dodala je Novak.

Predsednik Srbije je posle obilaska srpsko-mađarske granice kod Segedina rekao da su od početka godine nadležni organi Srbije sprečili skoro 46.000 ilegalnih ulaza iz Severne Makedonije, kao i da su preduzeli dve vrste mera za sprečavanje ilegalnih migracija.

"Krenuli smo u ukidanje slobodnih viza za pojedine zemlje iz kojih je dolazio značajan broj migranata. Do sada smo to završili sa četiri zemlje, to su Tunis, Burundi, Gvineja Bisao i Indija. To je u skladu sa onim što od nas zahteva EU, o tome su govorili Ursula fon der Lajen i Šarl Mišel", kazao je Vučić na zajedničkoj konferenciji za novinare.

On je najavio da će u saradnji sa "mađarskim i austrijskim kolegama", nadležni organi Srbije najpre raditi na "ojačavanju" granice prema Severnoj Makedoniji odakle, kako je naveo, dolazi najveći broj ilegalnih migranata a potom i na dodatnom obezbeđenju granice prema Bugarskoj.

"Preduzeli smo oštriji pristup prema onima koji pripadaju naoružanim krimanalnim grupama. Na više mesta na području Subotice, Palića i Horgoša smo imali i oružane obračune sa njima ali su naše snage bezbednosti uspešno uhapsile više od 600 onih koji su mislili da pomoću oružja mogu da preduzimaju sve vrste nedozvoljenih radnji i da drugima omogućavaju da učestvuju u ilegalnim migracijama", kazao je predsednik Srbije.

Novak: Nije dobro što Rumunija i Bugarska ne ulaze u Šengen zonu

Mađarska predsednica Katalin Novak rekla i da odluka da Rumunija i Bugarska moraju još da čekaju na ulazak u šengenski prostor nije u interesu EU, dok je bivši premijer Češke Babiš izjavio da u tu zonu treba primiti i zemlje koje nisu članice Unije, poput Srbije.

Novak je rekla da Bugarska i Rumunija treba što pre da se pridruže Šengen zoni radi znatno efikasnije odbrane spoljne granice EU prema pravcima iz kojih uglavnom dolaze ilegalni migranti.

"Drago nam je što će se Hrvatska pridružiti Šengen zoni, jer je to nama važno kao susednoj zemlji, ali se ne radujem odluci da Rumunija i Bugarska treba još da čekaju za ulazak, jer to nije u interesu EU", kazala je Novak.

Babiš, kandidat na predstojećim predsedničkim izborima u Češkoj, rekao je da Srbija nije članica EU, ali da "treba da bude deo Šengen zone jer aktivno učestvuje u rešavanju problema" ilegalne migracije.

"Potrebno je primiti što više zemalja u šengenski prostor. Ne razumem zašto u Šengen zoni ne mogu da budu zemlje koje nisu članice EU jer bi njihovi graničari i policajci mogli da doprinesu rešavanju problema ilegalnih migracija", kazao je Babiš.

On je kritikovao EU što je Mađarskoj dala znatno manje sredstava za suočavanje sa migracijama nego zemljama na jugu Evrope.

Izvor: Beta

Foto: Beta/AP