U zemljama Evropske unije ponovo raste broj migranata koji stižu preko Balkanske rute. Pojedini zapadni zvaničnici ocenili su da u tome veliku ulogu igra i vizna politika balkanskih država, pre svega Srbije, a čuju se i zahtevi da se vizna politika Balkana harmonizuje sa viznom politikom šengenskog prostora.

Nemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer izrazila je zabrinutost zbog znatnog porasta broja izbeglica koje preko Balkana stižu u Nemačku i ocenila da u tome ulogu ima i glavni grad Srbije, Beograd.

Očigledno je mnogi od tih migranata stižu u Evropu preko Beograda, i preko tamošnjeg aerodroma, a zatim nastavljaju put u Nemačku, rekla je Fezer 20. septembra za Televiziju Velt. Ona je najavila razgovore sa Srbijom o tome "zašto su se migracije odjednom toliko uvećale".

"Vidimo pojačanu migraciju preko Češke, preko Austrije, pa i za Nemačku", rekla je ministarka, dodajući da je sa kolegama iz Češke i Austrije već razgovarala o tome šta može da se preduzme.

U Nemačkoj su trenutno ilegalnim migracijama najteže pogođene pogranične pokrajine Saksonija i Bavarska, a ministar unutrašnjih poslova Saksonije Armin Šuster rekao je da dnevno u tu pokrajinu stiže oko 100 migranata, uglavnom vozom.

"Krećemo se ka situaciji kakvu smo već imali 2016. godine. Moglo bi da se desi da ove godine na nivou cele Nemačke bude i do 200.000 izbeglica, ne računajući izbegle od rata u Ukrajini", rekao je Šuster, a preneo list Frankfurter algemajne cajtung.   

Ilegalne migracije bile su i jedna od tema razgovora austrijskog kancelara Karla Nehamera sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, na marginama zasedanja Generalne skupštine UN u Njujorku, preneli su austrijski mediji.

Nehamer je austrijskim novinarima u Njujorku rekao i da se njegova zemlja trenutno suočava sa pojačanim prilivom migranata iz zemalja koje su označene kao zemlje sigurnog porekla, kao što su Indija i Tunis. On je ocenio da to ima veze "sa liberalizacijom viznog režima u Srbiji".

"Imamo 14.000 zahteva za azil iz Indije. Tu treba razgovarati sa Srbijom, da ta vizna liberalizacija bude ukinuta", rekao je Nehamer.

"Sve dok spoljne granice EU nisu efikasno zaštićene i ne postoje konstruktivni predlozi EU za održivu politiku azila i migracija, moramo sami sebi pomoći. Srbija zato važan partner u suzbijanju ilegalnih migracije i trgovine ljudima. Predsednik Srbije i ja imali smo o tome otvoreni razgovor i dogovorili smo jaču saradnju", rekao je Nehamer posle susreta.

Navodeći da je Srbija spremna da podrži interese Austrije, Nehamer je rekao da će početkom oktobra putovati u Mađarsku kako bi sa premijerom Viktorom Orbanom i Vučićem razgovarao o daljim koracima.

U Austriji je od početka godine registrovan dolazak 47.000 ilegalnih migranata, u poređenju sa 19.000 2021. godine. Večina ih je iz Avganistana, Pakistana i Indije.

Švajcarska ministarka pravde Karin Keler-Zuter je 20. septembra takođe rekla da je, u senci rata u Ukrajini, broj migranata koji preko Balkanske rute stižu na Zapad, pa i u Švajcarsku, u naglom porastu.

Minstarka, koja je zadužena i za šengenski prostor, rekla je na konferenciji o migracijama u Sarajevu, da bi bilo od velike pomoći kada bi balkanske zemlje same sprovodile repatrijaciju izbeglica, podsetivši da BiH odnedavno ima takav sporazum sa Pakistanom..

Švajcarska je za većinu migranata samo tranzitna zemlja, ali je ipak njihov broj porastao i procenjuje se da će do kraja godine broj zahteva za azil dostići 19.000, rekla je ministarka za agenciju Kejstoun-SDA.

Razlozi za porast migracija su brojni ali je, prema njenim rečima, poznato i da u novije vreme građanima indije, Kube i Burundija više nije potrebna viza za ulazak u Srbiju. "Ljudi lete za Beograd, a zatim pomoću krijumčara dođu preko Mađarske u Austriju i onda putuju dalje", rekla je Keler-Zuter.

Švajcarska ministarka je rekla da je nejasno da li je u to, kako podozrevaju neke istočnoevropske zemlje, svoje prste umešala i Rusija, koja je u prijateljskim odnosima sa Srbijom.

Obrazac je poznat - zemlje poput Poljske treba da budu destabilizovane velikim brojem izbeglica iz kriznih oblasti koje dolaze iz pravca Belorusije. I ovde se veruje da je u pitanju manevar Rusije, rekla je Keler-Zuter.      

"Bilo bi poželjno kada bi vizna politika balkanskih država bila harmonizovana sa onom šengenskog prostora", rekla je ministarka. Ona je dodala da veći broj zemalja EU planira takvu intervenciju kod Evropske komisije, i da će im se pridružiti i Švajcarska, kao članica šengenske zone.

Izvor: Beta

Foto: Beta