Prvo mesto na vanrednim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori zauzeo je Pokret Evropa sad (PES), iza kojeg je koalicija oko Demokratske partija socijalista (DPS), pokazuju podaci Centra za monitoring (CEMI) na osnovu 99% obrađenog uzorka.

Pokret Evropa sad, koji predvodi bivši ministar finansija Milojko Spajić, osvojio je 25,6% glasova i u parlamentu će, prema podacima CEMI-ja, imati 23 mandata.

Koalicija "Zajedno" oko DPS, na čijem je čelu vršilac dužnosti predsednika te partije Danijel Živković, dobila je 23,8% glasova i imaće 21 mandat. U toj koaliciji sa DPS su Socijaldemokrate (SD), Demokratska unija Albanaca (DUA) i Liberalna partija (LP).

Treće mesto zauzela je koalicija "Za budućnost Crne Gore", sa 14,8% glasova, i ona će imati 13 poslanika. Taj savez čine tri članice doskorašnjeg Demokratskog fronta, Nova srpska demokratija (NOVA) Andrije Mandića, Demokratska narodna partija (DNP) Milana Kneževića i Radnička partija.

Koalicija Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića, premijera u tehničkom mandatu, i Demokratske Crne Gore Alekse Bečića, nekadašnjeg predsednika parlamenta, osvojila je 12,3% glasova i imaće 11 poslanika.

U parlament bi, prema podacima CEMI-ja, trebalo da uđe i koalicija Socijalističke narodne partije (SNP) i DEMOS-a, koja je dobila 3,3% glasova i tri mandata.

Poslanike će imati i četiri manjinske liste, Bošnjačka stranka (6,9% glasova i šest mandata), Albanski forum (2,0% i dva mandata), Albanska alijansa (1,4% i jedan mandat) i Hrvatska građanska inicijativa (0,6% i jedan mandat).

Cenzus od tri%, prema podacima CEMI-ja, ne prelaze lista "Pravda za sve" (2,9% glasova), Socijaldemokratska partija Crne Gore (2,8%), lista "Preokret" (1,4%), Narodna koalicija (1,1%), Pokret za promene Nebojše Medojevića (0,7%), i lista "Mi možemo" (0,5%).

Na glasanje je, prema podacima Centra za monitoring, izašlo 56,7% birača, znatno manje nego na prethodne crnogorske izbore, održane u poslednjih sedam godina.

Prema preliminarnim podacima Centra za demokratsku tranziciju (CDT), na osnovu 100% obrađenog uzorka, Pokret Evropa sad osvojio je 26% glasova, koalicija "Zajedno" (DPS-SD-LP-DUA) 23%, savez "Za budućnost Crne Gore" (NSD-DNP) 15,1%, a koalicija Bečića i Abazovića 13%.

Bošnjačka stranka, prema podacima CDT-a, ima 6,8% glasova, Albanski forum dobio je 1,7% glasova, Albanska alijansa 1,5%, a Hrvatska građanska inicijativa 0,7%.

Ispod cenzusa su Socijaldemokratska partija Crne Gore (2,9%), koalicija SNP-Demos (2,8%), lista "Pravda za sve" (2,7%), lista "Preokret" (1,6%), Narodna koalicija (1,1%), Pokret za promene (0,7%) i lista "Mi možemo" (0,5%).

Biračko pravo na današnjim izborima imalo je 542.468 građana.

Prema podacima CDT, izlaznost je bila 56,4%, što je znatno manje nego poslednjih godina. Na prethodne parlamentarne izbore, 2020. godine, izašlo 76,6%. U drugom krugu predsedničkih izbora 2. aprila izlaznost je bila 70%.

Politički analitičar Miloš Bešić izjavio je da tako mala izlaznostim predstavlja "veoma veliko iznenađenje". Bešić je televiziji Vijesti rekao da razlozi slabije izlaznosti mogu biti brojni, od prezasićenosti birača, nedostatka anti-DPS sentimenta, odsustva nacionalnih i drugih tenzija, do viška ponude i nezadovoljstva ponudom.

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić rekao je da je izborni dan u Crnoj Gori protekao kao u najrazvijenijim demokratskim državama.

"Sa aspekta bezbednosti, narušavanja javnog reda i mira i vršenja krivičnih dela, izborni dan je protekao u najboljem redu, bez značajnijih problema", naveo je Adžić po zatvaranju biračkih mesta.

On je zahvalio građanima "na korektnosti" i izrazio nadu da će, uz pojačane preventive aktivnosti službenika Uprave policije, "tako ostati do okončanja izbornog dana i nakon toga".

Izvor: Beta

Foto: Skupština Crne Gore