EU i Zapadni Balkan su odlučni da pojačaju saradnju radi snažnije integracije regiona u evropski prostor obrazovanja, evropski istraživački prostor i evropski program za inovacije, saopštila je 1. oktobra Evropska komisija.

Evropska komesarka za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Iliana Ivanova 30. septembra/1. oktobra razgovarala je u Skoplju sa ministrima sa Zapadnog Balkana o zajedničkim naporima u sprovođenju programa u regionu u oblastima iz njene nadležnosti.

"Bliska saradnja sa našim partnerima sa Zapadnog Balkana prioritet je EU. Čestitam im na postignutom napretku. Primećujemo novi zamah u procesu proširenja. Podstičem naše partnere sa Zapadnog Balkana da sprovedu sve kriterijume utvrđene u njihovim relevantnim pregovaračkim okvirima", rekla je Ivanova.

Komisija je navela da EU nastoji da približi Zapadni Balkan Uniji i da je stoga izradila skup alata i instrumenata za ubrzanje konvergencije u regionu.

Ističe se da najnovija inicijativa EU - novi Plan rasta za Zapadni Balkan, uključuje podršku jačanju inovacija, zelene i digitalne tranzicije, kao i pružanje dodatnih mogućnosti obrazovanja mladima.

Na planu istraživanja i inovacija ministri su razgovarali o Evopskom istraživačkom prostoru i Evropskoj agendi za inovacije, programima kojima partneri sa Zapadnog Balkana imaju puni pristup, a sa ciljem da se podstiču, privlače i zadržavaju talenti kroz povećanje veština potrebnih za inovacije.

Partneri EU sa Zapadnog Balkana povećali su resurse za istraživanja i inovacije, posebno za infrastrukturu za istraživanja, nauku i tehnološke parkove, akademsko-poslovnu saradnju koja ubrzava transfer tehnologije i uveli niz mera za podršku inovacija.

Evropska komisija je navela da je 400 projekata u regionu dobilo ukupno 140 miliona evra u sklopu programa EU za istraživanja i inovacije.

Navodi se i da će zemlje Zapadnog Balkana koje učestvuju u programu EU DIGITAL osnovati svoje digitalno-inovacijske centre i učestvovati u mreži evropskih centara koji su jedinstvene kontakt tačke za podršku preduzećima i organizacijama javnog sektora u odgovoru na digitalne izazove i povećanje konkurentnosti.

Dodaje se da je 18 evropskih centara za digitalne inovacije iz Albanije, Kosova, Crne Gore, Severne Makedonije, Srbije, Turske i Ukrajine bilo uspešno na prvom pozivu za podnošenje predloga i pozvani su da se pridruže mreži evropskih centara za digitalne inovacije.

"Do 2025. svaka zemlja će imati operativne evropske centre za digitalne inovacije spremne da podrže preduzeća i javni sektor u zelenoj i digitalnoj tranziciji", ističe se u saopštenju Evropske komisije.

Podsticanjem prioriteta zelene tranzicije i unapređenjem sprovođenja Zelene agende za Zapadni Balkan ubrzala bi se konvergencija regiona sa EU, navodi Komisija i ukazuje da su tri grada u regionu – Elbasan, Podgorica i Sarajevo – primeri  novog modela upravljanja gradovima kojim se može podstaći sistemska transformacija ka klimatskoj neutralnosti. Cilj im je da do 2030. budu klimatski neutralni i pametni gradovi i da deluju kao centri za eksperimentisanje i inovacije koji daju dobar primer drugim gradovima u regionu.

Nedavna studija o kvalitetu vazduha u gradovima Zapadnog Balkana, koju je uradio Zajednički istraživački centar Komisije, pruža važan uvid u izvore i efekte zagađenja vazduha, što je velik izazov u regionu, navela je Komisija dodajući da će rezultati pomoći nacionalnim i lokalnim telima da razviju efikasne strategije za smanjenje zagađenja.

Na planu obrazovanja razgovori su bili fokusirani na jačanje veze između obrazovanja i inovacija. Tom cilju već doprinosi više ključnih inicijativa, uključujući evropski prostor obrazovanja, posebno Evropska strategija za univerzitet, Novi evropski program za inovacije i Akcioni plan za digitalno obrazovanje 2021-2027.

Pojačano partnerstvo sa Zapadnim Balkanom u okviru programa Erazmus+ obuhvata obrazovne organizacije i ustanove u celom regionu, uključujući one koje nisu pridružene programu, navodi se.

Širenje inicijativa kao što su Regionalna služba za saradnju mladih, Girls go sirkular (Girls Go Circular) i podsticanje hakatona u digitalnom obrazovanju imaće ključnu ulogu u podsticanju učestvovanja mladih u zelenoj i digitalnoj tranziciji putem obrazovanja i razvoja veština, navela je Komisija dodajući da je posebna pažnja posvećena mladima, razvoju veština i usavršavanju radne snage.

Kada je reč o kulturi, Ministarska platforma za kulturu Zapadnog Balkana pokrenuta 2022. usmerena je na kulturne i kreativne sektore u regionu. Ti sektori mogu da u potpunosti iskoriste mogućnosti koje nudi program Kreativna Europa, uključujući program mobilnosti Kalčer muvs Jurop (Culture Moves Europe) kojim se podstiče mobilnost umetnika i kulturnih poslenika, kao i Evropsku prestonicu kulture.

Od 2022. kulturni i kreativni sektori u regionu imaju koristi i od akcije Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan, velikog programa pod vođstvom UNESCO uz podršku EU.

Proširenje Centra za evropsku baštinu na Zapadni Balkan je još jedan konkretan primer posvećenosti EU jačanju regionalne saradnje, navela je Evropska komisija.

Izvor: Dnevni evropski servis

Foto: EC - Audiovisual Service