Nemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas oštro je kritikovao odluku Moskve da suspenduje kanale za komunikaciju sa NATO, ocenivši da će to "samo produžiti ledeno doba, koje inače već duže vreme traje" u odnosima Zapada i Rusije.

Rusija je 18. oktobra najavila da će zamrznuti rad svoje misije pri NATO u Briselu, kao i diplomatskog predstavništva alijanse u Moskvi, nakon što je NATO početkom meseca zbog navodne špijunaže proterao osam ruskih državljana.

Mas je rekao da je takva odluka "za žaljenje" i da će "dodatno ozbiljno opteretiti odnose".

"Nemačka se proteklih godina unutar NATO uvek zalagala za očuvanje dijaloga sa Rusijom", rekao je Mas na marginama sastanka šefova diplomatija EU u Luksemburgu. On je dodao da je Rusija ranije signalizirala spremnost za dijalog.

Nemačka je spremna za dijalog, "ali moramo još jednom da primimo k znanju da Rusija očigledno više nije spremna", rekao je Mas novinarima.

"To je više nego za žaljenje. Ta odluka koja je doneta u Moskvi...to će dodatno ozbiljno opteretiti odnose", rekao je šef nemačke diplomatije, dodajući da to nije nimalo od pomoći, posebno kada je u pitanju NATO gde se razgovara o vojnim i bezbednosnim pitanjima.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je 18, oktobra, saopštavajući odluku o suspenziji aktivnosti ruske misije pri NATO i predstavništva alijanse u Moskvi, rekao da "posle nekih mera koje je NATO preduzeo, ne postoje više osnovni uslovi za zajednički rad".

Lavrov je rekao da će Rusija rad svoje stalne misije i glavnog vojnog izaslanika pri NATO verovatno suspendovati od 1. novembra, a da će misija za vezu i kancelarija za informacije NATO u Moskvi biti zatvorene.

Misiji za vezu NATO u poslednje vreme su činila tri viša vojna lica, a u kancelariji za informacije bio je zaposlen manji broj civila.

Lavrov je rekao da će zapadna alijansa u hitnim slučajevima moći da kontaktira Moskvu preko ruske ambasade u Belgiji. Sa druge strane, kako je navelo rusko ministarstvo spoljnih poslova, NATO može da odredi ambasadora neke svoje članice u Moskvi kao osobu kojoj mogu da se obrate ruske vlasti.

NATO je početkom oktobra oduzeo akreditacije od osmoro članova ruske misije pri Alijansi, navodeći da su oni radili kao obaveštajci. Alijansa je tada naložila i da broj zaposlenih u ruskoj misiji bude smanjen sa 20 na deset.

Ruska misija se ne nalazi u sedištu NATO, već ima kancelarije u južnom delu Brisela.

NATO je praktičnu saradnju sa Rusijom mrznuo 2014. godine posle ruske aneksije Krima, ali je ostavio otvorene kanale za vezu na visokom nivou i za vojnu saradnju. Međutim, glavni forum za dijalog dve strane, Savet NATO-Rusija, od tada se samo povremeno sastajao.

Izvor: EURACTIV.rs, Beta

Foto: NATO