Nakon što su evropski lideri odobrili novi paket sankcija Rusiji, ministri inostranih poslova EU sastaće se 25. februara da bi otpočeli procedure uvođenja mera koje su usmerene na finansijski sektor, energetiku, transport i vize za rusku elitu.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je posle sastanka Evropskog saveta izjavila da će usvojene mere onemogućiti Rusiju da kupi tehnologiju kako bi unapredila rafinerije nafte, kao i prodaju aviona, rezervnih delova i opreme ruskim aviokompanijama.

Cilj finansijskih sankcija je da se Rusiji ograniči pristup najvažnijim tržištima kapitala. Meta je 70% ruskog bankarskog tržišta, ali i ključne državne kompanije, uključujući u sektoru odbrane.

Kako se navodi, te sankcije će Rusiji povećati cenu zaduživanja, podići inflaciju i postepeno "nagrizati" industrijsku bazu.

Sankcije su uperene i protiv ruske elite kako više ne bi mogla da krije novac u sigurnim utočištima u Evropi.

Predviđeno je i da se Rusiji ograniči pristup ključnoj tehnologiji potrebnoj za izgradnju prosperitetne budućnosti, poput poluprovodnika i najnaprednije tehnologije.

"Paket ogromnih i ciljanih sankcija odobren večeras pokazuje koliko je EU ujedinjena", izjavila je Fon der Lajen na konferenciji za novinare posle sastanka koji je kasno noćas završen u Briselu.

Sankcije ne pokrivaju uvoz ruskog gasa u EU.

Upitana o tome, Fon der Lajen je rekla da se hitno razmatra kako bi Evropa mogla da se "odvikne" od zavisnosti od ruske energije.

Savet bezbednosti UN će takođe 25. februara održati sednicu na kojoj će glasati o rezoluciji kojom se najoštrije osuđuje ruska vojna agresija na Ukrajinu i zahteva trenutni prekid invazije i povlačenje ruskih snaga.

Neimenovani američki zvaničnik rekao je da se očekuje da će Rusija uložiti veto na usvajanje predložene rezolucije ali da je veoma važno da ona bude stavljena na glasanje kako bi se naglasila međunarodna izolacija Rusije.

Posle Saveta bezbednosti rezolucija će biti stavljena na glasanje u 193-članoj Generalnoj skupštini UN u kojoj ne postoji veto.

Konačni nacrt rezolucije u koji je AP imao uvid potvrđuje privrženost Saveta bezbednosti UN "suverenitetu, nezavisnosti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Ukrajine u njenim međunarodno priznatim granicama".

Francuski predsednik Emanuel Makron rekao je da će Ukrajini biti ponuđeno 300 miliona evra pomoći i vojna oprema.

Evropski savet je u zaključcima usvojenim 24. februara osudio "ničim izazvanu i neopravdanu" vojnu agresiju na Ukrajinu, ukazujući da time Rusija krši međunarodno pravo i principe Povelje UN i snosi punu odgovornost za taj čin agresije pozivajući je da odmah prekine vojne akcije i povuče se iz ukrajinskee teritorije.

Savet se složio o daljim restriktivnim merama koje će imati "ogromne i teške" posledice za Rusiju, takođe osuđuje umešanost Belorusije i predlaže da se u dodatnim sankcijama uključi i ta zemlja. Poziva sve zemlje da ne priznaju samoproklamovane entitete na istoku Ukrajine i ponavlja podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine.

Slede zaključci Evropskog saveta:

Evropski savet zaključci o ruskom ničim izazvanoj i neopravdanoj vojnoj agresiji na Ukrajinu.

1. Evropski savet osuđuje na najsnažniji mogući način ničim izazvanu i neopravdanu vojnu agresiju protiv Ukrajine. Rusija svojim ilegalnim vojnim akcijama grubo krši međunarodno pravo i principe Povelje Ujedinjenih nacija i podriva evropsko i globalnu bezbednost i stabilnost. Rusija snosi punu odgovornost za taj čin agresije i destrukciju i gubitak života koji će ona izazvati. Ona će snositi odgovornost za te akcije.

2. Evropski savet traži od Rusije da odmah prekine svoje vojne akcije, bezuslovno povuče sve svoje snage i vojnu opremu iz celokupne ukrajinske teritorije i u potpunosti poštuje ukrajinski teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost. Evropski svet poziva Rusiju i oružane formacije koje Rusija podržava da poštuju međunarodno humanitarno pravo i zaustave svoju kampanju dezinformacija i sajber napade.

3. Evropski savet izražava žaljenje zbog tragičnog gubitka života i ljudske patnje izazvane ruskom agresijom. On je u solidarnosti sa ženama, muškarcima i decom čiji životi su pogođeni ovim napadom koji je neopravdan i koji se ne može opravdati. Poziva Rusiju i oružane formacije koje Rusija podržava da dozvole bezbedan i neometan humanitarni pristup i pomoć svim ljudima kojima je to potrebno.

4. Evropski savet takođe osuđuje umešanost Belorusije u toj agresiji protiv Ukrajine i poziva je da se drži svojih međunarodno preuzetih obaveza.

5. EU je reagovala brzo i odlučno na rusko priznavanje ukrajinskih samoproklamovanih separatističkih entiteta i raspoređivanje ruskih oružanih snaga usvajanjem restriktivnih mera kao odgovor. Evropski savet danas se složio o daljim restriktivnim merama koje će imati ogromne i teške posledice na Rusiju zbog njenog delovanja, u bliskoj saradnji sa našim partnerima i saveznicima. Savet će bez odlaganja usvojiti predloge koje su pripremili Komisija i Visoki predstavnik.

6. Evropski savet poziva na brzu pripremu i usvajanje daljeg paketa individualnih i ekonomskih sankcija koji će takođe pokriti Belorusiju.

7. Evropski savet ponavlja svoju nepokolebljivu podršku nezavisnosti, suverenitetu i međunarodnom integritetu Ukrajine u njenim međunarodno priznatim granicama. Poziva sve zemlje da ne priznaju dva samoproklamovana separatistička entitea i da im ni na koji način ne pomažu.

8. EU je ujedinjena u solidarnosti sa Ukrajinom i nastaviće da podržava Ukrajinu i njen narod zajedno sa svojim međunarodnim partnerima, uključujući kroz dodatnu političku, finansijsku i humanitarnu pomoć i međunarodnu donatorsku konferenciju. POsle odluke šefova država ili vlada EU iz decembra 2016, Evropski saevt prinaje evropske asipracije i evropski izbor Ukrajine, kako je navedeno u Sporazumu o pridvanju.

9. Evropski savet čvrsto veruje da upotrebi sile i prinude radi promene granica nema mesta u 21. veku. Tenzije i sukobi treba da se rešavaju isključivo dijalogom i diplomatijom. EU će nastaviti da blisko sarađuje sa susedima i ponavlja svoju nepokolebljivu podršku i posvećenost suverenitetu i teritorijanlom integritetu Gruzije i Republike Moldavije. EU će nastaviti blisko da sarađuje sa susedima, partnerima i saveznicima, u okviru NATO, G7, UN i OEBS-om.

10. Evropski savet poziva da se nastavi dalje rad na pripremljenosti i spremnosti na svim nivoima i poziva Komisiju posebno da pripremi mere predostrožnosti, uključujući energetiku.

11. Evropski savet će nastaviti da prati događaje.

Izvor: Beta, EURACTIV.rs

Foto: EC - Audiovisual Service