Analitičari nezavisnih instituta u Berlinu koji se bave Zapadnim Balkanom ne očekuju velike promene u politici Nemačke prema Srbiji i regionu sa izborom nove vlade, za koju se očekuje da se prvenstveno bavi unutrašnjim pitanjima.

Gostujuća istraživačica Nemačkog instituta za međunarodnu politiku i bezbednost (SWP) Marina Vulović smatra da sa novom nemačkom vladom možemo da očekujemo "neki kontinuitet prethodne politike Berlina prema Srbiji", s obzirom da će novu nemačku vladu predvoditi konzervativna CDU/CSU koja je u prošlosti sarađivala sa vladajućom SNS u Srbiji.

Iz Berlina je 9. aprila stigla vest da su CDU/CSU i Socijaldemokrate (SPD) postigle koalicioni sporazum otvarajući time put formiranju vlade predvođene Fridrihom Mercom.

Prema mišljenju Vulović, kada je reč o novoj nemačkoj vladi i njenom odnosu prema Srbiji, akcenat će definitivno biti na ekonomskoj saradnji i nekim geopolitičkim interesima koji postoje od strane Nemačke i EU u Srbiji dok će se možda manje videti akcenat na insistiranju na vladavini prava, demokratizaciji itd. 

Vulović, koja je postdoktoralna istraživačica na Univerzitetu u Potsdamu, novinarima iz Srbije koji su prošle nedelje posetili Nemačku u okviru projekta Puls Evrope - medijske posete EU rekla je da, s obzirom da će jedan od koalicionih partnera CDU/CSU biti SPD koja je bila deo vlade Olafa Šolca, možda postoji mogućnost da se "nekako provuče" neki akcenat na vladavini prava, na insistiranju na dobrom demokratskom procesu, recimo kada se radi o izborima. 

"Iskreno ne očekujem ništa revolucionarno, s obzirom da Nemačka sama ima određene izazove sa kojima trenutno treba da se nosi, a to je stagnacija ekonomskog rasta, tako da mislim da će to biti jedan od glavnih akcenata nove vlade, da se podigne produktivnost što se ekonomije tiče, da se spasi nemačka auto-industrija, i Merc, koji će biti budući kancelar, staviće naravno akcenat na migracije", rekla je analitičarka berlinskog SWP.

Zaključila je da je za sve te teme Zapadni Balkan od značaja i da se i dalje očekuje angažman Nemačke u regionu, ali da je pitanje do koje mere će to biti angažman sličan onom u prethodnoj vladi zelenih, crvenih i liberala, ili će možda biti sličan onome koji je bio tipičan za Angelu Merkel.

Ćerimagić: Bez velikih očekivanja

Ni analitičar berlinske Evropske inicijative za stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić ne misli da u Srbiji i regionu treba puno očekivati od nove nemačke vlade jer se njena agenda odnosi pre svega na pitanja u zemlji, odnosno da pokaže odlučnost da sprovede ono što je obećano u izbornoj kampanji.

Ćerimagić smatra da će se nova vlada Nemačke, kada je u pitanju EU, više baviti pripremama za razgovore o narednom budžetu i potencijalnim reformama Unije a da će pitanje proširenja i Zapadnog Balkana biti prepušteno Evropskoj komisiji 
"da u stvari ona na neki način vodi situaciju, vodi procese", a za šta ima politiku, instrumente i mandat.

Rekao je i da bi u Berlinu želeli da se ispune obećanja Beograda data tokom poslednjeg susreta predsednika Aleksandra Vučića i predsednice Komisije Ursule fon der Lajen u vezi sa reformom izbornog zakonodavstva, medijima ili borbom protiv korupcije.

"Međutim, očekivati od Nemačke neku dodatnu inicijativu koja će biti usmerena ka tome da se ubrzaju ti procesi, mislim da je inicijalno jako teško očekivati... tu su i očekivanja oko imenovanja specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan, da li će biti i ko će biti novi ministar spoljnih poslova, tako da u tom smislu ne treba očekivati puno", rekao je Ćerimagić novinarima iz Srbije.

Takođe je rekao da misli da postoji mogućnost da novi nemački kancelar bude na velikom skupu sredinom maja u Tirani (Evropska politička zajednica) na kome će učestvovati zemlje Zapadnog Balkana, i da to bude prilika za neke prve i osnovne poruke, "međutim, osim ohrabrenja i listanja očekivanja od zemalja Zapadnog Balkana, uključujući i Srbiju, teško da se može očekivati nešto više".

Ćerimagić je govorio i o novoj bezbednosnoj arhitekturi Evrope o kojoj se u EU i Berlinu razgovara. On smatra da je fokus Nemačke na tom planu pre svega na prilagođavanju struktura unutar zemlje, kroz dodatni budžet za odbranu, jačanje vojske i kapaciteta.

Kada je reč o zemljama Zapadnog Balkanu, one se iz perspektive Berlina posmatraju kao deo EU, rekao je analitičar berlinskog tink tenka dodajući da je u tom smislu očekivanje od zemalja regiona da u nekom dužem periodu budu deo onoga što bude politika odnosno odluka EU.

Prema njegovom i mišljenju onih koji se bave Zapadnim Balkanom, region treba da prati sve odluke u vezi sa EU, npr. u vezi sa jačanjem odbrambene industrije, s obzirom da se gleda na koji bi način zemlje Zapadnog Balkana mogle da budu uključene,  iako za sada ne postoji tačno određena politka ili agenda u vezi toga. 

Zvanični Berlin

Istovremeno je izvor u nemačkom ministarstvu spoljnih poslova rekao da vlasti u Beogradu moraju da obezbede poštovanje slobode okupljanja i pravo na mirne proteste.

Dodao je da situacija u Srbiji "ostaje duboko zabrinjavajuća", kao i da se aktivisti suočavaju sa napadima i kampanjana klevetanja zbog podizanja glasa.   

U vezi puta Srbije u EU, izvor u ministartstvu rekao je da Srbija tek treba da preduzme korake u tom pogledu, kako je navedeno u zaključcima Saveta iz decembra.

"Jačanje vladavine prava takođe je preduslov za dalji napredak Srbije na putu pristupanja EU", istakao je.

Rekao je i, kada je reč o litijumu, da je taj projekat u interesu EU, u interesu srpske vlade i u interesu sprskog naroda.

Izvor: Dnevni evropski servis

Foto: DES