Evropska komisija predložila je aktiviranje Direktive o privremenoj zaštiti koja bi omogućila da se pruži brza i efikasna pomoć izbeglicama iz Ukrajine. Direktiva predviđa da izbeglice odmah, bez pokretanja procedure za dodelu azila, dobiju boravišnu dozvolu u zemljama EU i da im se omogući pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i tržištu rada.

Komisija je pored toga predstavila i smernice koje pograničnim službama zemalja na spoljnim granicama EU treba da pomognu da se efikasno nose sa velikim prilivom izbeglica, a da istovremeno očuvaju visok nivo bezbednosti.

Cilj direktive o privremenoj zaštiti je da se neodložno pruži zaštita ljudima kojima je potrebna, a da se izbegnu opterećivanje nacionalnih sistema za dodelu azila, birokratija i formalnosti.

Predlog EK predviđa da svi koji su bili prinuđeni da napuste Ukrajinu zbog rata, imaju pravo na zaštitu na celoj teritoriji EU. Zaštitu će uživati kako ukrajinski državljani i njihove porodice, tako i oni koji nisu državljani Ukrajine, ali su legalno i trajno živeli u toj zemlji i sada ne mogu da se vrate u zemlju porekla.   

Zaštita se neće odnositi na izbeglice koje su privremeno boravile u Ukrajini, ali će ti ljudi moći da pređu preko teritorije EU kako bi se vratili u zemlje iz kojih potiču.

Konkretno, izbeglice će imati pravo na boravak, pravo da se zaposle u EU, pravo na stanovanje, pravo na socijalne beneficije i zdravstvenu negu. Za decu ili tinejdžere bez pratnje odraslih, privremena zaštita znači i pravo na zakonsko starateljstvo i školovanje.  

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istakla je da je "Evropa uz sve kojima je potrebna zaštita", saopštila je Komisija.

"Svi koji beže od Putinovih bombi su u Evropi dobrodošli. Zaštitićemo one koji traže utočište i pomoći onima koji traže bezbedan put kući", rekla je Fon der Lajen.

Potpredsednik EK Margaritis Skinas rekao je da je predlog komisije potez bez presedana. "Svi koji beže od rata dobiće bezbedan status i pristup školama, zdravstvenoj zaštiti i zaposlenju", potvrdio je Skinas, dodajući da će ipak na granicama biti sprovođene neophodne bezbednosne provere.

Komesarka za unutrašnje poslove Ilva Johansen rekla je da će najnoviji predlozi Komisije članicama EU dati dodatni kapacitet da se efikasno izbore sa krizom, a svima koji beže od rata omogućiti da brzo uđu na teritoriju Unije, bez dugačkih formalnosti na granicama.

Predlog predviđa i da članicama na njihov zahtev mogu da priskoče u pomoć agencije EU kao što su pogranična agencija Fronteks, Europol, ili Evropska agencija za azil (EUAA).  

Istovremeno smernice EK će olakšati pogranične kontrole na granicama članica koje graniče sa Ukrajinom i omogućiti brži ulazak izbeglica. Reč je o sistemu koji se oslanja na proceduru šengenske zone, ali je zemljama članicama prepušteno da odluče na koje će kategorije lica te kriterijume primeniti.

Prema predlogu, redovna kontrola bi se sprovodila samo ako se ne može ustanoviti identitet osobe koja želi da uđe u zemlju.

Takva feksibilna kontrola daje graničnim službenicima i diskreciono pravo da dozvole ulazak neke osobe iz humanitarnih razloga čak i ako ona nema važeći pasoš ili vizu. Prema predlogu EK, moguće je i uspostavljanje privremenih graničnih prelaza kako bi se smanjile gužve i zastoji na redovnim prelazima.

Takođe, izbeglice će u EU moći će da unesu sve lične stvari sa kojima putuju i kućne ljubimce bez ikakvih carinskih pravila.

U smernicama, Evropska komisija članicama savetuje da obavezno osiguraju da policija, vatrogasci i hitna pomoć imaju neometan pristup graničnim prelazima, kao i da obezbede medicinsku pomoć, hranu i vodu za ljude koji čekaju na ulazak.

Izvor: EURACTIV.rs

Foto: Beta/AP