Vladajuća konzervativna Austrijska narodna partija zauzela se, uoči važnih lokalnih izbora u Donjoj Austriji, za oštrije kažnjavanje klimatskih aktivista, što pravni stručnjaci ipak smatraju problematičnim.

U najvećoj austrijskoj pokrajini Donjoj Austriji, u kojoj je sada na vlasti Austrijska narodna partija (OeVP), 29. januara će biti održani izbori.

Narodnjaci, koji se nadaju ubedljivoj izbornoj pobedi i ostanku na vlasti, u tom su kontekstu zatražili oštrije kažnjavanje, pa čak i proaktivno kažnjavanje radikalnih klimatskih aktivista.

Oni su poslednjih meseci privukli pažnju tako što su se u znak protesta lepili za kolovoze kako bi blokirali puteve, ili simbolično napadali muzejske eksponate.

Zabrinutost aktivista je razumljiva, "ali sam čvrsto uverena da su njihovi postupci naprosto pogrešni", izjavila je šefica donjoaustrijskog ogranka narodnjaka Johana Mikl-Lajtner.

Prema njenim rečima, ne postoji nikakvo opravdanje da se "onemogućavaju spasilačke operacije i time ugrožavaju ljudski životi", preneo je portal Euractiv.com.

Ona je rekla da će njena pokrajina pokušati da promoviše zakon koji će proteste klimatskih aktivista definisati kao teško krivično delo, kao što je to, prema njenim rečima, već slučaj u Nemačkoj.

Mikl-Lajtner je podsetila da austrijsko zakonodavstvo dopušta kažnjavanje samo kada nastupi posledica nekog krivičnog dela "A mi ne želimo da se prvo nešto dogodi, da bude mrtvih", rekla je ona, navodeći da bi kao uzor moglo da posluži nemačko krivično delo "opasnog uticanja" na saobraćaj.    

To krivično delo čini lice koje obično nije aktivni učesnik saobraćaja, ali svojim činjenjem izaziva opasnost. Primeri su bacanje kamenica sa nadvožnjaka ili uklanjanje poklopaca šahtova.

Zvaničnica OeVP je rekla da će njena pokrajinska administracija razraditi nacrt zakona, koji će zatim predložiti ministarstvu pravde. Za razliku od brojnih drugih oblasti, na primer urbanizma, austrijske pokrajine nemaju nikakvu nadležnost u oblasti krivičnog prava.   

Međutim, profesorka prava na bečkom univerzitetu Ingeborg Cerbes ocenila je za list Štandard da je biće navedenog nemačkog krivičnog dela veoma usko i da je gotovo nemoguće primeniti ga na klimatske aktiviste.

Izvor: Dnevni evropski servis

Foto: Pixabay