Tri i po godine od kada je razorni zemljotres pogodio Hrvatsku obnova zgrada i infrastrukture i dalje traje, najvećim delom zahvaljujući pomoći Evropske unije.

U gotovo svakoj ulici šireg centra Zagreba mogu se videti skele i ograđeni prostori, a neke zgrade su toliko oštećene da se u njih ni danas ne može ući.

U dva zemljotresa u martu 2020. oštećeno je oko 26.000 objekata u Zagrebu, Petrinji i Sisačkoj županiji, a Hrvatska je za sanaciju posledica dobila 2,5 milijardi evra iz Fonda solidarnosti EU i Mehanizma za oporavak i otpornost, koji je deo plana Naredna generacija EU.

U okviru tog programa, čiji je cilj bio da se ublaže posledice pandemije korona virusa, Hrvatskoj će do 2026. biti na raspolaganju 10 milijardi evra (17 odsto BDP), od kojih su 6,3 milijardi bespovratna sredstva, a ostatak povoljni zajmovi.

Posmatrajući broj stanovnika i BDP, Hrvatska je najveći primalac fondova EU, što je i logično s obzirom da je najmlađa članica. Od kada je ušla u EU 2013. godine, Hrvatska je u evropski budžet uplatila 5,3 milijardi evra, a povukla 17,1 milijardi, što znači da je u plusu gotovo 12 milijardi evra.

Upravo su ta sredstva iz evropskih fondova najvidljivije prednosti članstva u EU za građane Hrvatske, posebno posle zemljotresa, ali i u mnogim drugim projektima, od Pelješkog mosta, izgradnje LNG terminala do obnove pruga, bolnica, škola.

"EU je jako puno pomogla Hrvatskoj i to se vidi na svakom koraku. Gde god se u Hrvatskoj prošetate videćete infrastrukturu u koju je investirano zbog evropskih fondova i jako puno socijalno osetljivih projekata je finansirano uz pomoć Unije. EU je postala svakodnevnica za hrvatske građane", izjavila je zamenica šefa Predstavništva Evropske komisije u Hrvatskoj Andrea Čović Vidović.

U razgovoru sa srpskim novinarima, koji su u Zagrebu bili u okviru projekta "Puls Evrope – medijske posete EU", Čović Vidović je rekla da poverenje hrvatskih građana u EU kontinuirano raste i da se povećavalo s velikim krizama, kao što su bili Bregzit, pandemija i rat u Ukrajini.

"To je signal da Hrvatska oseća koliko je važno biti deo ovog kluba i koliko smo sigurni i koliko je to dobro za naše građane. Jednom kada postanete članica naglo i eksponencijalno raste vidljivost evropskih investicija ali isto tako se vidi kada država članica sedi za stolom i odlučuje o stvarima ravnopravno s ostalim članicama", rekla je Čović Vidović.

Ekonomski napredak

Za 10 godina članstva u EU, u Hrvatskoj se BDP po stanovniku povećao sa 50 odsto proseka EU na 75 odsto, robni izvoz se udvostručio, a stopa nezaposlenosti je pala sa 17,3 odsto 2013. godine na šest odsto.

Minimalna cena rada je 560 evra, prosečna plata je 1.100 evra, a medijalna samo 100 evra manje. Istvoremeno, cene u marketima i restoranima, kao i javnog prevoza, vrlo su slične cenama u Beogradu.

Viši naučni saradnik Instituta za razvoj i međunarodne odnose Hrvoje Butković izjavio je da zbog nižih troškova života u poređenju s drugim članicama EU Hrvatska postaje sve privlačnija za strane radnike.

Najviše je radnika iz BiH, zatim Srbije, Nepala, Severne Makedonije i Indije. Danas 10 odsto radne snage čine ljudi iz zemalja koje nisu članice Unije.

Hrvatska je, međutim, veliki deo radne snage izgubila po ulasku u EU. Prema rečima Butkovića, zemlja je 2021. godine imala 10 odsto manje stanovnika u odnosu na 2011, ali to je delom posledica i manjeg nataliteta.

Butković je srpskim novinarima rekao da u vreme kada je Hrvatska pristupila Uniji nije postojala alternativa za razvoj zemlje.

"I za današnje zemlje kandidate za članstvo nema druge alternative osim da uđu u EU. Bez obzira što postoje drugi akteri, kada gledate trgovinsku razmenu i geografski položaj, ne postoji suvisla alternativa koja bi bila na jednak način atraktivna da možete finansirati svoj razvoj iz bespovratnih sredstava", istakao je Butković.

Politička moć

Pored ekonomskog napretka i pomoći u krizama, članstvo u EU je Hrvatskoj donelo jačanje osećaja sigurnosti i samopouzdanja.

Profesor zagrebačkog Fakulteta političkih nauka Dejan Jović izjavio je da se zemlja od ulaska u EU, a posebno u evrozonu i Šengenski prostor ove godine, oseća moćnijom i da joj je sada cilj da se sa periferije EU pomeri ka centru i da se dublje integriše u EU.

"Hrvatskoj je 10 godina članstva donelo osećaj samopouzdanja, osećaj da je moćnija kao zemlja nego što je bila pre ulaska u EU i u tom smislu da je sigurnija", rekao je Jović.

Od kada je postala članica Hrvatska odlučuje ravnopravno u Savetu EU, učestvuje u svim bitnim procesima, u kreiranju evropskih politika i donošenju zakona.

Danas svi u Hrvatskoj vide veliku pomoć koju dobijaju od EU i većina građana smatra da je članstvo u Uniji dobra stvar, ali nisu svi bili tako optimistični u procesu pristupnih pregovora.

Hrvatska je prva zemlja koja je pregovarala po novoj metodologiji, a pregovori su trajali osam godina. Građani su imali utisak da je napredak spor, da je to proces bez kraja i da Brisel mnogo traži od Hrvatske.

Na referendum o pristupanju EU izašlo je 43 odsto birača, od čega je dve trećine glasalo za, što znači da je 28 odsto građana aktivno glasalo za ulazak Hrvatske u Uniju.

"Mnogi su bili neodlučni jer su smatrali da je EU nepravedna prema Hrvatskoj, da su predugo čekali, neki su mislili da će ulaskom izgubiti suverenost, a neki da će imati ekonomske gubitke zbog otvaranja tržišta za strane kompanije i radnike", rekao je Jović, dodajući da se najveći deo tih strahova pokazao neopravdanim.

Konsenzus

Svi se slažu da su reforme u procesu pristupanja bile dobre za građane i društvo, ali postoje mišljenja da je Hrvatska po ulasku u EU, usled slabljenja spoljnjeg uticaja i monitoringa, počela da nazaduje u nekim oblastima, pre svega u borbi protiv korupcije, nezavisnosti pravosuđa, zaštiti novinara.

"Danas vidimo da smo u nekim stvarima nazadovali u odnosu na proces pristupanja, tu mislim pre svega na pravosuđe, gde imamo afere koje rešava evropsko tužilaštvo a ne domaća pravosudna tela, i tu mislim na kontrolu sukoba interesa, jer je nadležno telo ostalo bez svojih ključnih ovlašćenja", izjavila je izvršna direktorka nevladine organizacije GONG Oriana Ivković Novokmet.

Ona je istakla da je, posmatrajući period pre pristupanja, ključno za napredak Hrvatske na evropskom putu bilo to što je postojao konsenzus svih političkih stranaka, i vladajućih i opozicionih, nevladinih organizacija i intelektualaca o evropskim pitanjima.

"Dobro je bilo što su svi relevantni akteri bili za EU i to je razlika u odnosu na Srbiju i BiH. Čini mi se kad pratim situaciju u Srbiji i BiH da je to možda razlika koja na neki način ne omogućava da te integracije idu tom brzinom. Za nas je to bilo lakše što je to bio strateški cilj svih vlada i svih političkih stranaka, ne računajući neke ekstreme koje nikad nisu imali veću podršku u parlamentu ni u javnosti", kazala je Ivković Novokmet.

Izvor: Dnevni evropski servis

Foto: Dnevni evropski servis