Evropski komesar za trgovinu Maroš Šefovič putuje u Vašington sa koferom punim poklona koji bi, kako se nada, mogli da kupe mir sa američkim predsednikom Donaldom Trampom i spreče nastavak i dramatično jačanje trgovinskog rata.

Obećavajući "paket saradnje" novoj američkoj administraciji kako bi se izbegle Trampove carine, očekuje se da se Šefčovič 19. februara sretne sa ministrom trgovine Hauardom Lutnikom, trgovinskim predstavnikom Džejmisonom Grirom, pri čemu obojica tek treba da budu potvrđena na tim pozicijama, i glavnim Trampovim ekonomskim savetnikom Kevinom Hasetom.

Do posete dolazi u teškom trenutku za EU, nakon što je Tramp rekao da će ponovo uvesti carine na čelik i aluminijum sledećeg meseca.

Takođe je preduzeo korak ka uvođenju recipročnih carina koje bi naškodile evropskim izvoznicima, posebno automobilskoj industriji, prenosi briselski portal Politiko.

Povećanje uvoza gasa

Trampova opsesija američkim deficitom u trgovini sa EU od 198 milijardi evra stoji iza pretnji uvođenjem carina koje bi Uniju mogle da koštaju milijarde. Međutim, istovremeno je njegova mantra "buši bejbi, buši" radi veće proizvodnje gasa povećala   nadu da evropske zemlje mogu da spreče trgovinski rat kupovinom veće količine američkog gasa. To bi takođe pomoglo bloku da smanji uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa (LNG).

"Zašto ga ne zameniti američkim LNG koji je za nas jevtiniji i obara cene energije", upitala je u novembru predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

U praksi se međutim zemlje poput Nemačke pitaju koliko još američkog LNG može da se kupi. Barem jedna članica iznela je ideju subvencija koje bi učinile američki LNG dostupnijim. Ali, usmeravanje gotovine u fosilno gorivo može da bude kontroverzno.

U međuvremenu se industrija zalaže da paket na nivou EU uključi obećanje da neće kažnjavati uvoznike američkog goriva zbog emisije metana.

Da američki automobili budu jeftiniji

U fokusu Trampovih pritužbi na EU su automobili i njene uvozne takse na vozila od 10%. SAD imaju carinu od 2,5% i biće povećana na 25%.

Tramp je obećao recipročne carine i uvođenje tarifa za automobile ali nije jasno da li će one biti preko već postojećih. U svakom slučaju, svaka nova trgovinska barijera predstavlja veliki rizik za evropski automobilski sektor, posebno za nemačku "veliku trojku", piše Politiko.

Dalje se navodi da bi očigledan odgovor bilo smanjenje tarifa bloka, što je stav koji zastupaju BMW i predsedavajući odboru Evropskog parlamenta za međunarodnu trgovinu Bernd Lange.

Ipak, prema globalnim pravilima trgovine, svako smanjenje tarifa EU moralo bi da se primenjuje i na ostale trgovinske partnere. Bila bi to pobeda za Kinu, čijoj su industriji električnih vozila očajnički potrebna nova tržišta.

Udruživanje protiv Kine

Zvaničnici u Evropi počeli su da shvataju da Tramp možda nije toliko jastreb u odnosu na Kinu, koliko se predstavljao u kampanji.

Naime, carine od 60% na robu iz Kine pretvorile su se u 10% dok je partnerima u slobodnoj trgovini Kanadi i Meksiku Tramp stavio 25% da bi ih zatim suspendovao. Takođe je odložio zabranu kineskog TikToka.

Prvi Trampovi potezi prema Kini izazivaju uzbunu širom EU koja je već načinila korake da se uhvati ukoštac sa kineskom praksom osvajanja tržišta smatrajući da bi to bolje uskladilo Brisel sa Vašingtonom.

Šefčovič je već nagovestio jačanje fokusa EU na ekonomsku bezbednost, npr. u praćenje ulaganja u ključne tehnologije, poput veštačke inteligencije, čipova ili kvantne tehnologije. To je korak koji je Tramp već napravio.

Brisel želi da se udruži sa SAD u borbi protiv takozvanih kineskih netržišnih praksi, poput davanja obilnih subvencija kompanijama ili isključivanja zapadnih firmi iz javnih tendera.

Kupovina oružja

Navođenje evropskih kompanija da kupuju više američkog oružja bilo bi prednost kod ubeđivanja Trampa da je blok bezbedan. Trampova administracija koketira sa idejom povlačenja vojnika iz Evrope i stalno poziva zemlje EU da povećaju potrošnju za odbranu.

Pristup veće kupovine oružja iz SAD je postao popularan u Nemačkoj i Italiji i krajem 2024. ga je iznela šefica Evropske centralne banke Kristin Lagard. Ona je rekla da bi članice EU mogle da kupe sisteme oružja koje ne mogu same da naprave.

Međutim, ta ideja bi verovatno naišla na otpor u domovini Kristin Lagard, Francuskoj, gde je predsednik Emanuel Makron najglasniji zagovornik "strateške autonomije" EU i nacionalnih proizvođača, kao što je Daso.

Vašington je prošle nedelje obećao brže isporuke oružja u Evropu radeći tako na dugogodišnjoj frustraciji među svojim saveznicima zbog sporog procesa kupovine američkog oružja.

Šta Evropa ne nudi

Uprkos upozorenjima iz Vašingtona, EU ne namerava da skrene sa puta regulacije vodećih tehnoloških kompanija, od kojih su većina američke, i nije otvorena da pregovara o svojim zakonima o tehnološkom sektoru, rekao je za Politiko jedan visoki evropski zakonodavac.

Zakoni o veštačkoj inteligenciji, digitalnim uslugama i digitalnim tržištima ne mogu da se koriste za smirivanje Vašingtona u trgovinskom ratu.

Predsedavajući delegacije Evropskog parlamenta u SAD Bruno Benifei rekao je da EU ne može da prihvati takav pristup jer ne misli da je njeno zakonodavstvo deo pregovora. U intervjuu za Politiko je rekao da zbog toga EU ne traži promene u politici SAD.

Izvor: Dnevni evropski servis

Foto: EC - Audiovisual Service/Georges Boulougouris