Mladi u Rumuniji pokazuju generalno malo interesovanje za politiku, a devojke, posebno one koje žive u ruralnim područjima, najmanje su politički angažovane, pokazuje istraživanje Fondacije Fridrih Ebert.

Samo 15,5% žena i 19,8% muškaraca smatra da je politika tema od interesa.

Sa druge strane, 46,7% mladih žena izjavilo je da su ili potpuno nezainteresovane ili uglavnom nezainteresovane za politiku, u poređenju sa 43,3% mladića.

Među devojkama koje žive na selu, 53,2% je reklo da ih politika uopšte ne zanima.

Ipak, većina rumunske omladine starosti od 14 do 29 godina i dalje veruje da je demokratija najbolji oblik vladavine - 51,9% muškaraca i 48,4% žena se slaže ili u potpunosti slaže sa tim.

Malo veća razlika među polovima primetna je u stavovima prema autoritarnosti. Da bi diktatura u određenim situacijama mogla da bude bolji oblik vladavine od demokratije smatra više mladića (24,7%) nego devojaka (20%).

U Rumuniji će u maju biti održani ponovljeni predsednički izbori, pošto su izbori prošle godine poništeni, izazivajući masovne proteste i najdublju političku krizu u zemlji od 1989.

Na izborima 6. decembra najviše glasova je neočekivano osvojio krajnje desničarski kandidat Kalin Đorđesku, ali je Ustavni sud Rumunije poništio rezultate zbog navodne umešanosti Rusije u izbornu kampanju u njegovu korist. Njemu je zatim zabranjeno da se kandiduje na ponovljenim izborima.

Prema rezultatima istraživanja Fondacije Fridrih Ebert, mlade Rumunke više podržavaju prava etničkih manjina, pripadnika LGBTIQ zajednice i siromašnih i u većoj meri opažaju rodnu diskriminaciju u društvu.

Tako 42,5% devojaka smatra da žene u Rumuniji nemaju dovoljno prava, u poređenju sa 28,6% mladića.

„Mladići imaju tendenciju da veruju da manjinske grupe i žene već imaju adekvatna, ponekad čak i previše prava. Ovaj kontrast ukazuje na nedostatak percepcije sistematskih problema sa kojima se ove grupe suočavaju“, saopštila je Fondacija.

Podaci pokazuju i da su mlade žene više zabrinute za socijalnu i ekonomsku jednakost i više podržavaju državnu intervenciju za smanjenje nejednakosti između bogatih i siromašnih.

Izvor: Dnevni evropski servis

Foto: Pixabay