Evropski lideri pozvali su 13. juna na uzdržanost nakon što je Izrael izveo napade na vojne i nuklearne ciljeve u Iranu i izrazili zabrinutost da bi dalja eskalacija dovela do destabilizacije celog regiona. Uz pozive na diplomatiju, Pariz i Berlin su poručili da Iran ne sme da ima nuklearno oružje i da Izrael ima pravo da se brani.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je na društvenoj mreži Iks napisala da je situacija "duboko alarmantna" i pozvala sve strane da pokažu maksimalnu uzdržanost od odmazde.

"Diplomatsko rešenje je sada hitnije nego ikad, zarad stabilnosti regiona i globalne bezbednosti", navela je Fon der Lajen.

Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kala napisala je na Iksu da je situacija na Bliskom istoku "opasna" i pozvala sve strane da spreče dalju eskalaciju.

"Diplomatija ostaje najbolji put napred i spremna sam da podržim sve diplomatske napore ka deeskalaciji", navela je šefica evropske diplomatije.

Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta je takođe izrazio "duboku zabrinutost" i pozvao na uzdržanost i diplomatiju.

"Dalja opasna eskalacija se mora izbeći, jer bi destabilizovala ceo region", napisao je Košta na Iksu.

U izraelskim napadima su rano jutros pogođene brojne lokacije širom zemlje, uključujući glavni iranski pogon za obogaćivanje uranijuma, a poginula su najmanje dva visoka vojna zvaničnika i šest nuklearnih stručnjaka. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da će izraelska operacija protiv Irana "trajati koliko dana je potrebno".

Portparol izraelske vojske general Efi Defrin rekao je da Iran užurbano radi na pravljenju nuklearne bombe i da sprovodi tajni program, da radi na povećanju proizvodnje balističkih raketa i da iranski režim nastavlja da naoružava, finansira i vodi svoje sledbenike širom Bliskog istoka protiv države Izrael.

"Cilj naše operacije je eliminacija tih pretnji", rekao je on.

Iran je odgovorio lansiranjem više od 100 dronova prema izraelskoj teritoriji, a Ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da Iran ima "legalno i legitimno pravo da odgovori na agresiju". Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei je upozorio da je "cionistički režim sebi pripremio gorku i bolnu sudbinu".

Prema pisanju iranskih medija, nova runda pregovora između Teherana i Vašingtona oko iranskog nuklearnog programa, koja je trebalo da bude u nedelju, neće biti održana.

Napadi su izazvali strah od novog talasa nestabilnosti na Bliskom istoku, zbog čega su svetski lideri pozvali da se izbegne eskalacija i da se strane vrate za pregovarački sto.

Presednik SAD Donald Tramp izjavio je za Foks Njuz da je znao unapred da Izrael planira da napadne Iran, ali je jasno rekao da američka vojska nije učestvovala u toj operaciji.

On je ponovio da se nada da će Iran nastaviti pregovore sa SAD o smanjenju svog nuklearnog programa.

"Iran ne može da ima nuklearnu bombu i nadamo se da ćemo se vratiti nazad za pregovarački sto, videćemo", rekao je Tramp, dodajući da "ima nekoliko ljudi u rukovodstvu Irana koji se neće vratiti za pregovarački sto".

Tramp je rekao da Vašington prati bilo kakve znake odmazde Teherana i da je spreman da u tom slučaju brani sebe i Izrael.

Generalni sekretar NATO Mark Rute ocenio je da je presudno za izraelske vojne saveznike da rade na smanjivanju tenzija i da je to sada "apsolutni prioritet".

"Radi se očigledno o situaciji koja se brzo razvija, i radi se o jednostranoj akciji od strane Izraela", rekao je Rute.

Portparol generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonija Gutereša izrazio je zabrinutost zbog izraelskih napada dok traju pregovori između Teherana i Vašingtona o statusu iranskog nuklearnog programa.

U saopštenju se obe strane pozivaju "da pokažu maksimalnu uzdržanost, izbegavajući po svaku cenu ulaženje u dublji sukob, situaciju koju region teško može sebi da priušti".

Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi izjavio je da je spreman da poseti Iran kako bi procenio situaciju.

"Ponavljam da svaka vojna akcija koja ugrožava bezbednost nuklearnih postrojenja rizikuje ozbiljne posledice po narod Irana, regiona i šire", rekao je Grosi.

Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro je saopštio da Francuska "sa velikom pažnjom prati razvoj situacije na Bliskom istoku" i pozvao sve strane da pokažu uzdržanost i izbegnu eskalaciju, koja bi mogla da ugrozi regionalnu stabilnost.

U saopštenju se navodi da Izraela ima pravo da se brani od bilo kakvog napada, ali da je "neophodno da se svi diplomatski kanali mobilišu kako bi se smanjile tenzije".

Nemački kancelar Fridrih Merc saopštio je da je nemačka vlada više puta izrazila zabrinutost zbog iranskog programa nuklearnog oružja i da Izrael ima pravo da se brani.

"Ali istovremeno, pozivamo obe strane da se uzdrže od akcija koje bi mogle dovesti do dalje eskalacije i destabilizacije regiona", naveo je Merc, dodajući da ga je Netanjahu u telefonskom razgovoru jutros obavestio o napadima.

Šef italijanske diplomatije Antonio Tajani je ocenio da je situacija "veoma komplikovana, ali da nema drugog rešenja osim diplomatskog".

"Nadamo se da će borbe prestati što je pre moguće, akcije i reakcije su opasne, situacija u tom području rizikuje da eksplodira", rekao je Tajani.

Holandski premijer Dik Shof je napisao na Iksu da su napadi na Bliskom istoku "alarmantni" i pozvao sve strane da "ostanu mirne i da se uzdrže od daljih napada i odmazde "u interesu stabilnosti u regionu".

Šef češke diplomatije Jan Lipavski izjavio je ima veliko razumevanje za napad Izraela na Iran jer je to vojna operacija da se prekine razvoj nuklearne bombe u regionu.

"Iran dugoročno ne ispunjava svoje obaveze prema međunarodnoj zajednici i razvija svoj nuklearni program. Istovremeno njegova retorika je usmerena na to da uništi Izrael, dva puta je izveo veliki balistički napad i napade dronovima na Izrael u poslednjih godinu i po dana", kazao je Lipavski.

Britanski ministar Kir Starmer je rekao da su izveštaji o napadima zabrinjavajući i pozvao sve strane da se hitno povuku i smanje tenzije.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je "Rusija zabrinuta i osuđuje snažnu eskalaciju tenzija".

U saopštenju ruskog Ministarstva spoljnih poslova ocenjuje se da izraelski napadi na Iran i njegova nuklearna postrojenja nisu bili isprovocirani i da su u suprotnosti sa Poveljom Ujedinjenih nacija.

"Ničim izazvani vojni napadi na suverenu državu članicu UN, njene građane, mirne gradove i infrastrukturu nuklearne energije su kategorički neprihvatljivi", navodi se u saopštenju ministarstva.

Izvor: Dnevni evropski servis, Beta

Foto: Beta/AP