Budimpešta i Bratislava nisu zadovoljne predlogom Evropske komisije da se zabrani ruska nafta, iako im je dato dodatno vreme da to postepeno urade, a Sofija i Prag su im se pridružili i sada traže  poseban tretman.

Pored toga, izvori kažu da Grčka i Kipar imaju primedbe na još jedan predlog - da se svim brodarskim kompanijama u vlasništvu EU ili onim sa evropskim interesima zabrani da prevoze rusku naftu po Evropi i svetu. Taj predlog međutim nije bio među onima o kojima je predsednica EK govorila u Evropskom parlamentu.

Prema Komisijinom predlogu "potpune zabrane ruske nafte" i naftnih proizvoda u narednih šest meseci, Mađarskoj i Slovačkoj bilo bi dozvoljeno da kupuju naftu od Moskve do kraja 2023. u sklopu važećih ugovora.

Jedan EU diplomata rekao je za EURACTIV, uz uslov da ostane anoniman, da je Evropa sada na velikom testu, s obzirom da se dotiče srži sankcija protiv Moskve.

"Evropa politički ne može sebi da dozvoli da ne usvoji šesti paket", rekao je diplomata dodajući da "jednačine neće biti lako rešiti".

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto bio je brz da se usprotivi planu EK s obrazloženjem da će "kompletno uništiti" osnove mađarskog snabdevanja energijom.

"Nije u pitanju manjak političke volje, nije u pitanju namera, niti vremenski period, u pitanju je fizička, geografska i infrastrukturna realnost", prenosi Teleks Sijartove reči.

On je rekao da, kako bi Mađarska podržala mere, nafta transportovana naftovodima, a ne tankerima, treba da bude izuzeta iz embarga.

Bratislava bi podržala embargo na rusku naftu, rekao je slovački ministar ekonomije Ričard Sulik dodajući da će joj međutim biti potreban duži tranzitni period, od tri godine a ne godinu dana, kako je predložila EK.

Sulik kaže da je Slovačka, poput Mađarske i Češke, u teškoj poziciji. Kao zemlja okružena kopnom, ne može da uvozi naftu sa tankera i zavisi od naftovoda.

Ministar je ukazao na još neka pitanja, poput činjenice da su slovački rezervoari za naftu na istoku zemlje i da ne mogu da se pune iz naftovoda Adria jer cevovodi nisu tehnički prilagođeni da nafta ide u oba smera.

Grupa MOL, mađarski gigant u sektoru fosilnog goriva koji upravlja rafinerijama u obe zemlje i koristi rusku naftu, prethodno je saopštio da su potrebne značajne investicije i vreme za tranziciju.

Češka je jedina koja je spremna da podrži predloženu zabranu uvoza ruske nafte ako i ona dobije odlaganje za dve do tri godine, dok ne poveća kapacitet naftovoda.

"Podržavamo najstrože moguće sankcije Rusiji. Ništa nije promenilo naš stav. Međutim, od početka zastupamo poziciju da sankcije ne smeju da više štete građanima Češke nego Rusije", rekao je češki premijer Petr Fijala.

Sofija pak želi da bude izuzeta iz EU embarga na naftu iz Rusije.

"Bugarska može bez ruske nafte ali bi to znatno uvećalo cenu goriva. Gledano s te strane, ako EK daje izuzeća, želimo prednost tih izuzeća jer je to u najboljem interesu bugarskih potrošača, prevoznika i Bugara uopšte", rekao je zamenik premijera i ministar finansija Asen Vasilev.

"Ako postoji čvrsta evropska pozicija 'zaustavljamo sve svima", to je jedna stvar. Ali, ako postoje izuzeća, iskoristićemo pravo da ih koristimo", rekao je Vasilev za nedeljnik Kapital.

Ruska kompanija Lukoil ima u Bugarskoj najveću rafineriju nafte na Balkanu.

Čak i kada bi Bugarska u punoj meri kompnezovala naftne proizvode iz drugih izvora, vlada bi se suočila sa ozbiljnim socijalnim potresima ako bi prestala da radi rafinerija u Burgasu.

Predstavnik države u rafineriji Krasimir Parvanov upozorio je da bi rafinerija Lukoil Neftoćim mogla da bude zatvorena ako se uvede potpuni embargo na uvoz ruske nafte i proizvoda.

Parvanov je za bugarski sajt Mediapul rekao da rafinerija koristi 50-60% ruske nafte tipa Ural ali ne može da radi samo sa arapskom naftom, već joj je potrebna i količina ruske nafte.

Rafinerija u Burgasu je najveći poslodavac u regionu a Lukoil Bugarska je druga po velični kompanija u nacionalnoj ekonomiji sa godišnjim prometom od 1,6-3 milijarde evra.

Izvor: EURACTIV:com

Foto: Shutterstock.com