U Crnoj Gori je vlasništvo nad medijima formalno transparentno, ali spisak medija i njihovih vlasnika nije javno dostupan na jednom mjestu. Iako zvanično ne postoji medijska koncentracija, većinu sredstava informisanja kontroliše dvoje - troje vlasnika. Nekima to nije glavno opredeljenje, jer imaju druge biznise. Takav je slučaj sa firmom "First financial holding" čiji je osnivač Petros Statis, biznismen iz Grčke i partner Vlade Crne Gore.
Autori: Ivan Čađenović i Mila Radulović, tekst preuzet sa portala lista Vijesti.
Pretežna djelatnost njegove (Statisove) kompanije je uvoz voća i povrća, pokazuje Centralni registar Poreske uprave. Ali "First finansial holding" je upisan i kao osnivač druge dvije ćerke firme koje su vlasnici četiri medija – dvije novine i dva portala.
Tako je kompanija "First financial holding" preko firme "Media nea" vlasnik "“Dnevnih novina", "Nove Pobjede" i portala CdM. Ista kompanija stopostotni je vlasnik preduzeća "Portal pres", koje je osnivač portala "Analitika".
U "Media nea" je "First finansial holding" vlasnik 99,99%, a ovlašćeni zastupnik i osnivač sa ulogom 0,01 je Boris Darmanović. On je i direktor Dnevnih i CdM-a, gdje "Media nea" takođe ima 100 odsto vlasništva.
Kada je u pitanju "Nova Pobjeda", osnivač je 100 procentno "Media nea", a zastupnik i direktor je Draško Đuranović.
U "Analitici" je "First financial" većinski vlasnik "Portal presa", koji je osnivač portala. Đuranović je zastupnik "Portal presa", a njegova supruga Tinka Đuranović izvršni direktor.
Iza svih kopanija je Petros Statis, koji je partner Vlade Crne Gore. Preko svoje fime - Monte Rock, on je vlasnik ili zakupac četiri hotela i sedam plaža u nizu od Svetog Stefana i Miločera do Pržna. Njegovo partnerstvo sa Vladom koštalo je lani vladajuću koaliciju raspada, kada je dugogodišnji partner DPS-a - SDP, zbog pojedinih ugovora napustila vlast smatrajući da su štetni po državu.
Pitanje medijske koncentracije reguliše Zakon o elektronskim medijima, prema kome u ovakva koncentracija vlasništva nad medijima koji pokrivaju znatan medijski prostor, a njihova uređivačka politike je naklonjena vlastima, nije sporna.
Kako je po zakonu
Prema Zakonu o elektronskim medijima, vlasnik štampanog medija ne može istovremeno biti i vlasnik elektronskog sa preko 10% udjela, i obrnuto. Takođe, jedno pravno lice ne može istovremeno posjedovati dva elektronska medija.
Zakon reguliše tako da ni srodnici do drugog stepena vlasnika štampanog ili elektronskog medija, ne mogu biti u vlasničkoj strukturi drugog elektronskom medija.
U izvještajima koji tretiraju ovu problematiku navodi se da se ograničavanjem koncentracije štiti medijski pluralizam, koji je važan za demokratizaciju društva pa se na tome insistira i u izvještajima o napretku Evropske komisije.
U dokumentu "Ideks klijentelizma u medijima", koji predstavlja rezultate četvorogodišnjeg istraživanja a objavljen je na sajtu fairpress.eu, navodi se da se "pluralizam medija štiti prije svega ograničavanjem koncentracije". Ona, kako piše, "označava pojavu na tržištu u kojem se smanjuje broj medijskih izdavača, odnosno broj onih koji ih posredno ili neposredno kontrolišu medije".
U dokumentu se navodi da postoji horizontalna i vertikalna koncentracija.
"Horizontalna koncentracija odnosi se na "kontrolu nad medijima iste vrste, koji su inače u međusobnoj konkurenciji, ali i na vlasništvo nekog koncerna nad različitim medijima", dok vertikalna koncentracija podrazumijeva kontrolu nad "cijelim procesom proizvodnje i distribucije medija, ali i na kontrolu iste vrste medija na različitim prostornim nivoima".
Istraživanje je obuhvatilo zemlje regiona, uključujući i Crnu Goru.
"Mediji u Crnoj Gori osnivaju se aktom o osnivanju, slobodno i bez potrebnog odobrenja. Svi mediji su dužni upisati se u Evidenciju medija, pri čemu je nužno da dostave samo podatke o nazivu medija i sjedište osnivača. Kada je riječ o elektronskim medijima, zakonodavac je bio precizniji, pa je regulisao javnost vlasništva i nedozvoljenu medijsku koncentraciju".
Pružioci audiovizudlnih medijskih usluga su prema Zakonu o elektronskim medijima dužni do 31. decembra tekuće godine dostaviti Agenciji za elektronske medije podatke o fizičkim i pravnim osobama koje su u toku te godine neposredno ili posredno imali uđele u vlasničkoj strukturi. Agencija je dužna da prikupljene podatke objavi u Službenom listu Crne Gore. Takođe, Agencija vodi i javni registar izdatih odobrenja za pružanje AVM usluga, kao i registar elektronskih publikacija", podsjeća se u istraživanju koje je finansirala Evropska Komisija.
Šta je nedozvoljena medijska koncentracija
Kao nedozvoljena medijska koncentracija zakonom je propisano kad neko ko ima odobrenje za nacionalne frekvencije učestvuje u osnivačkom kapitalu druge kompanije istih ciljeva, sa više od 25% kapitala ili upravljačkih prava. Zatim, kad učestvuje sa više od 10% u osnovnom kapitalu firme koja izdaje dnevne novine sa preko 3.000 tiraža i obrnuto.
Ili ako ima više od 10% u informativnoj agenciji. Nije dozvoljeno ni da ima učešće u mediju slične šeme, na istom medijskom nebu.
Zakonske prilike sa vlasništvom su takve, a u Crnoj Gori nema kršenja propisa, niti zabrane rada medija zbog toga. Jer, vlasnička prava su "iscjepkana", osnivački kapital upisan na rođake...
Tako vlasništvo vladinog partnera Statisa u nekoliko medija, nije problematično jer zaista to nije ni tretirano zakonom. Zbog čega i kada će biti mijenjan zakon u tom dijelu, u Ministarstvu kulture kažu da zakon sprovodi Agencija za elektronske medije, a da je on nedavno promijenjen, te da novih najava nema.
Direktor Direktorata za medije je Željko Rutović, koji godinama pokriva tu problematiku, je u pisanom odgovoru “Vijestima” podsjetio da je Skupština u julu 2016.godine usvojila izmjene i dopune Zakona o elektronskim medijima u dijelu koji se odnose na usklađivanje sa evropskim standardima i obavezama koje proističu iz matičnih pregovaračkih poglavlja.
"Za 2017. godinu shodno programu rada Vlade Crne Gore nijesu planirane izmjene ovog Zakona. Odredbe koje se tiču medijske koncnetracije prilikom izrade Zakona 2010.godine, a shodno predviđenim procedurama i obavezama koje proističu shodno harmonizaciji sa evropskim zakonodavstvom, monitorovane su od strane eksperata EK i njenih nadležnih direktorata"; naveo je Rutović.
Uz ocjenu jednog od redovnih godišnjih izvještaja Evropske komisije o progresu CG, u kojem se kaže da Zakon o elektronskim medijima "postavlja dobru osnovu za razvoj i regulisanje javnih emitera i, šire posmatrano, za nezavisnost i profesionalnost medija", Evropska komisija konstatuje da je u ovoj oblasti "postignut dobar nivo pravne usklađenosti".
Suvlasnik “Media nea” Boris Darmanović nije bio voljan ta razgovor na ovu temu, pa je ignorisao pozive i poruke “Vijesti”. Takođe ni zastupnik “Portal presa” i glavni urednik “Pobjede” Draško Đuranović.
Iz Agencije za elektronske medije (AEM), čiji je direktor Abaz Džafić i koja je nadležna za ovu problematiku, rekli su da su na “crnogorskom tržištu pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga, posljednjih pet godina zabranili samo dvije koncentracije u medijima”. U pitanju su mediji koji kritikuju rad vlade.
AEM je tako nedozvoljenu koncentraciju utvrdio samo kod Televizije Vijesti, čiji su vlasnici bili isti kao kod Daily Preša, osniovača istoimenog lista, i "M.D. Company" (Radio D, D+), čiji su vlasnici bili isti kao kod kompanije "Jumedija mont"- osnivača lista "Dan".
Firma Daily Press je osnivač nezavisnog dnevnika Vijesti i portala Vijesti, a njeni vlasnici su firme Styria Medien International i Media development investment fund, te Željko Ivanović, Katarina Perović i Ljubiša Mitrović. Osnivači TV Vijesti su Matijaž Popović, Slaviša Šćekić, Bojica Bošković i Milka Tadić Mijović. U bordu direktora televizije su osnivači lista "Vijesti" Mitrović, Ivanović i Miodrag Perović, čija je rođaka Katarina Perović i u novini Vijesti.
Agenciji važnija muzika od agitacije za vlast
Kada je u pitanju "Dan", osnivač je kompanije Jumedia mont. Njeni suvlasnici su Mladen Milutinović i Slavica Jovanović, kao i njen maloljetni sin. Osnivač radija D i D+ je "M.D company", gdje kapital 50:50 imaju Dejan Ražnatović i Ljiljana Martinović. Milutinović je tu ovlašćeni zastupnik.
Mladen Milutinović rekao je da su oni "postupili u skladu sa zakonom i kako su im naložila regulatorna tijela".On je morao da proda udio u radijskom programu, koji je zabavno-muzički, što je Agenciji bio veći problem od činjenice da je Statis vlasnik četiri iskljulivo informativna medija.
"Ovdje se očito više vodi računa o formalnoj strani medijske koncentracije, umjesto suštinskoj. Jer, vlast preko političkog uticaja na pojedince ima pravu medijsku koncentraciju", rekao je Milutinović za "Vijesti".
Agencija za zaštitu konkurencije (AŽK), čiji je osnovni zadatak da štiti od nedozvoljene koncentracije, nije sankcionisala ni jedan medij po tom osnovu.
"Agencija nije u saznaju da ima nedozvoljenih koncentracija u predmetnoj oblasti. Agencija dosada nije odbila ni jedan "zahtjev za povećanje koncentracije u medijima", odnosno nije zabranila ni jednu koncentraciju. U periodu od kada je osnovana Agencija podnijeto je i odobreno 16 zahtjeva za izdavanje odobrenja za sprovođenje koncentracije u oblasti medija, i to 11 eksteritorijalnih i pet na teritoriji Crne Gore", piše u odgovoru AŽK "Vijestima". Na čelu Agencije je Miodrag Vujović.
Iako bi trebalo da štiti državu od monopola, zakon koji reguliše koncentraciju u medijima pojačava netransparentnost vlasništva u medijskim preduzećima.
Jedan od vlasnika "Daily press" Željko Ivanović, smatra da je za malo tržište, kakvo je Crna Gora, regulacija koncentracije besmislena.
"Za jednu tako malu zemlju i jedno još manje tržište, koje je decenijama i sistematski uništavano nelojalnom konkurencijom i spregom srbijanskih medija i medija bajing agencije s jedne, i vlade i regulatora s druge strane – uveden je preko zakonske regulative još jedan limit u vidu regulacija, koje se tiču koncentracije u vlasništvu medija. Kao da smo mi u najmanju ruku Britanija ili Italija", smatra Ivanović.
Uvedena normativna koncentracija za bogata tržišta
Ivanović je ocijenio je da je za tržišta kao što je crnogorsko dovoljan Zakon o zaštiti konkurencije koje štiti tržište od monopola bilo koje vrste, pa i medijskog.
"Umjesto toga, a da bi se pokazala navodna posvećenost (Abaza) Džafića i (Miodraga) Vujovića standardima Evropske unije, uvedena je i normativa vezana za koncentraciju iako je ona primjerena samo velikim zemljama i bogatim tržištima. Zato je ona proizvela kontraefekat – umjesto da podupre transparantnost u vlasništvu medija ta regulativa je u stvari podstakla prikrivanje stvarnih vlasnika", kazao je Ivanović.
Mediji uvezeni iz Srbije
Najveći medij u Crnoj Gori je državni Javni servis, koji u svom sastavu ima televiziju (TVCG), radio (RCG) i portal (RTCG).
Najveće komercijalne televizije su Pink M, čiji je vlasnik srbijanski "Pink Internacional Company" Željka Mitrovića i Prva TV, čiji je vlasnik grčka Antena Grupa Teodora Kirijakua. Obje televizije su na crnogorsko tržište uvezene iz Srbije i prepoznate su kao režimske.
Od medija koji imaju nacionalnu pokrivenost tu je i Radio Antena M, te nedjeljnik Monitor.
Monitor je podijelio sudbinu većine medija čiji je opseg ograničen zbog ekonomskog pritiska vlasti, ali njegovu ulogu začetnika nezavisnog novinarstva u državi nemoguće osporiti.
Osnivači nedjeljnika su Željko Ivanović, Miro Perović, Vladimir Nikaljević, Aleksandra Poppvić, i dugogodišnji novinari lista Milka Tadić MIjović, Miodrag Rašović, Zoran Radulović, Predrag Nikolić i Esad Kočan.
Ivanović i Perović su vezani i za TV I list Vijesti, a Perović i njegov bratanić Miro su i među osnivačima Radija Antena M.
Uređivačka politika tog radija sada je naklonjena vlastima, iako je nekada svrstavan u nezvisne medije. Prema CRPS-u, njegovi osnivači su i Darko Šuković koji je i izvršni direktor i glavni urednik, te Vladimir Nikaljević i Miodrag Radojčić.
Finska je primjer EU
Željko Ivanović kaže da je kada je u pitanju koncentracija medija evropska organizacija Centar za medijski pluralizam i slobodu medija (CMPF) je Finsku prepoznala kao jedno od najbolje medijski uređenih država u Evropi, sa esktremno malim rizicima za ugrožavanje profesionalnih standarda i slobode govora i štampe.
CMPF u svom izvještaju, međutim, navodi da Finska nema zakonom regulisanu koncentraciju u medijima, pa se isti vlasnici mogu pojavljivati i u elektronskim i u štampanim medijima, u kojima ta skandinavska država ima jaku tradicju. Osam najvećih kompanija u Finskoj vlasnik je 98% medijskog tržišta, ali nijedna nema monopol.
"Najveći problem Finske je u sektoru 'medijski pluralizam'. Finski medijski sistem je prekoncentrisan, mada se ovo može objasniti malim tržištem medija. Iz tog razloga, strožija anti-koncentracijska regulacija ne bi bila preporučljiva", piše u izvještaju CMPF.
Urednik kosovskog "Koha Ditore" (Dnevne novosti) Agron Bajrami tvrdi da je slična situacija na Kosovu, gđe imaju zakon koji sprječava monopol, ali ne i zakon o regulaciji koncentracije na medijskom tržištu. On smatra da je to dobro zakonsko rješenje zbog pojave novih tehnologija.
"Kod nas nema uopšte zakona o koncentraciji. Ima samo o monopolu, koji nije dozvoljen (ne samo za medije). Mislim da to ima puno smisla, naročito sada, sa novim tehnologijama - portali, kablovske televizije, internet mediji... Ne znam kako stoje stvari sa Evropskim zemljama, ali su zakoni i uredbe o koncentraciji medija, koliko ja shvatam, stvar prošlosti. Dok postoji zakon koji onemogućava monopol, mislim da je to dovoljno", rekao je "Vijestima" Bajrami.
Prema podacima Agencije za elektonske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) u Crnoj Gori je u 2015. godini izmjereno 18,1% korisnika interneta u poređenju sa brojem stanovnika i 57,7% u poređenju sa brojem domaćinstava, dok je procenat korisnika kablovskih medija 84,27%, u poređenju sa brojem domaćinstava. To govori koliko nove tehnologije uzimaju primat nad tradicionalnim.
Možda je Statis fiktivni vlasnik
S obzirom da u septembru na snagu stupa novi Zakon o elektronskim medijima, koji portale poznaje kao takve, pitanje je kako će AEM i AŽK tretirati iste vlasnike u njihovim štampanim medijima - "Dnevnim novinama" i "Novoj Pobjedi", i portalima - "Analitika" i "CdM".
Ivanović smatra da je sumnjivo da u medijima kontroverznog grčkog biznismena, nijesu vidljive reklame njegovih preduzeća u Crnoj Gori, zbog čega on sumnja da je Statis vlasnik tih medija.
"Tako se već niz godina kao vlasnici medija koji su u direktnoj službi bivšeg premijera i lično i politički, kao vlasnici pojavljuju njegovi kumovi, tajkuni, kontraverzni strani investitori. Imate paradoks, da je vlasnik dvije dnevne novine i dva portala izvjesni grčki biznismen Statis a da se, recimo, u tim izdanjima ne reklamira niti jedna njegova kompanij ili biznis u Crnoj Gori, već se kao glavni oglašivač pojavljuje Bemax. To opet nameće pitanje zašto građevinskoj firmi koja asfaltira i zida po Crnoj Gori i ima svojevrsni monopolski položaj, uopšte treba reklama u bilo kom mediju. I oni je i nemaju osim u ovim navodno 'grčkim'. I onda se s pravom pitamo je li Grk stvarni vlasnik tih medija ili je on samo 'zaštitino lice'. Na tom primjeru je očito koliko je zakonska regulativa vezana za koncentraciju besmislena i koliko je lako izigrati, a s druge strane koristiti kao argument navodne proevropske medijske regulative", ocijenio je Ivanović.
Podaci EKIP-a govore da je u 2016. godini registrovano 15 televizijskih stanica - četiri sa nacionalnom, devet sa regionalnom i dvije sa lokalnom pokrivenošću. U istoj godini registrovano je 37 radio stanica – pet sa nacionalnom, osam sa regionalnom i 24 sa lokalnom pokrivenošću.
Ovaj članak je napravljen u okviru partnerstva sa Monitoringom Balkana i Kavkaza (Ošervatorio Balcani e Caucaso) za potrebe Evropskog centra za slobodu štampe i medija (ECPMF), a koji sufinansira Evropska komisija.
Sadržaj ovog članka je isključivo odgovornost “Vijesti”, i ni na koji način se ne može interpretirati kao stav Evropske unije.
Ovaj članak je napravljen u okviru partnerstva sa Monitoringom Balkana i Kavkaza (Osservatorio Balcani e Caucaso) za potrebe Evropskog centra za slobodu štampe i medija (ECPMF), a koji sufinansira Evropska komisija. Sadržaj ovog članka je isključivo odgovornost “Vijesti”, i ni na koji način se ne može interpretirati kao stav Evropske unije.
Foto: Beta
