Bečki institut za međunarodne ekonomske studije (WiiW) očekuje da će privredni rast u 23 zemlje, istočne, centralne i jugoistočne Evrope u 2021. godini biti 4,2%, pri čemu će rast na Zapadnom Balkanu biti iznad tog proseka.

Sa prosečnih 5,1% zemlje Zapadnog Balkana će zabeležiti najveći privredni rast u širem region, a prevodnik će biti Srbija koja bi sa rastom od 6% sredinom ove godine mogla da dostigne nivo BDP-a od pre krize, naveo je Institut u letnjoj prognozi objavljenoj 7. jula.

Bečki ekonomski institut naveo je da posečnih 4,2%  za ceo region istočne, centralne i jugoistočne Evrope predstavljaju korekciju naviše za 0,4% u odnosu na aprilsku prognozu.

Razlozi su, između ostalih, snažan rast u SAD (1,6%) i u Kini (18,3%) u prvom kvartalu ove godine, kao i značajno nabolje revidirana prognoza rasta za evrozonu (4,4%) i za Evropsku uniju (4,5%).

Motor privrednog rasta u istoćnoj Evropi u prvom redu je lična potrošnja, koja bi kako jenjava pandemija, trebalo da raste.

Tome će, prema analizi WiiW, doprineti i relativno visoka stopa štednje tokom pandemijske 2020. godine i bankarski krediti, a impuls daju i investicije pošto  mnogi preduzetnici ponovo pokreću projekte koje su morali da zamrznu.

Dodatnu dinamiku u nacionalne ekonomije uneće i strane direktne investicije, koje su u prvom kvartalu ove godine iznosile prosečnih 6,5% BDP.

Bečki institut u drugoj polovini 2021. godine očekuje i porast zaposlenosti i pad nezaposlenosti  u regionu, ali to prvenstveno zavisi od toga da li će nacionalne vlade ostati pri liberalnoj fiskalnoj politici.

Inflacija će, smatra WiiW, biti nešto viša od očekivane, u prvom redu zbog globalnog rasta cena energenata i hrane. Prosečna inflacija u 23 zemlje šireg regiona iznosila je u maju 4,5%, što je čini najvišom od 2015. godine.

Ekonomista WiiW i glavni autor prognoze Branimir Jovanović ocenio je, međutim, da je taj porast inflacije “uglavnom privremeni fenomen”.

Ipak, takav rast inflacije mogao bi, kako se navodi u prognozi, da primora centralne banke da podignu referentnu kamatnu stopu, što je tokom 2021. godine već i uradilo šest centralnih banaka u region, a verovatno će im se pridružiti i druge.

Autori prognoze veruju da će takvo “simbolično” povećanje ipak imati samo marginalan uticaj na privrednu i kreditnu aktivnost u državama regiona.

Pozitivan doprinos privrednom rastu autori prognoze očekuju i od oporavka turizma, što će posebno pogodovati zemljama kao što su Hrvatska ili Albanija, ali i ocenjuju da turizam ove godine neće dostići nivo od pre krize.

Stručnjaci Bečkog ekonomskog instituta upozoravaju da  najveću opasnost za ekonomski oporavak istočne Evrope predstavlja eventualni novi talas pandemije, ali ocenjuju da bi i to samo dovelo do usporavanja rasta, a ne i do nove recesije, pošto su se privrede regiona u velikoj meri prilagodile.

Drugi faktor rizika je, kako se ukazuje, preuranjena konsolidacija nacionalnih budžeta, pošto bi eventualno smanjivanje javne potrošnje moglo da zaustavi privredni oporavak.

Izvor:EURACTIV.rs

Foto: Wikipedia