Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić pristao je na rekonstrukciju Vlade i da u njoj bude više resora, ali pod određenim uslovima, među kojima su da on bira ministre i potpredsednike Vlade.

Rekonstrukciju vlade su tražile najjače članice vladajuće koalicije Demokratski front (DF) i Demokratska Crna Gora. Za sada se o tome nije konačno izjasnila stranka URA, potpredsednika vlade Dritana Abazovića bez koje nema parlamentrane većine.

Krivokapić je u saopštenju, dostavljenom 21. septembra uveče medijima, istakao da konstituente nove vlasti treba osnažiti učešćem predstavnika partija nacionalnih manjina.

Sa predstavnicima nacionalnih manjina je prethodnih dana razgovarao Dritan Abazović ali bez konkretnih rezultata oko mogućeg ulaska u vladu.

Krivokapić je istakao da će se unapređenje rada Vlade i Skupštine Crne Gore, kroz njihov ustavni odnos, obezbediti rekonstrukcijom vlade zasnovanom na nekoliko principa.

Jedan je da predsednik vlade odlučuje o tome koji su ministri rezultatima u proteklom periodu odgovorili izazovima resora koje pokrivaju. Vlada će, kako je rekao premijer, imati tri potpredsednika.

"Aktuelni potpredsednik će biti prvi potpredsednik vlade, a svi potpredsednici ujedno i resorni ministri. Predlaganje potpredsednika je autonomno pravo predsednika vlade", naglasio je Krivokapić.

Resori koji su se pokazali kao obimni sa aspekta njihove funkcionalnosti biće, kako je rekao, podeljeni saglasno dogovoru predsednika vlade i parlamentarne većine.

Poručio je da kandidate za nove ministre predlaže predsednik vlade nakon konsultacija sa parlamentarnom većinom, posebno vodeći računa o prošlogodišnjem sporazumu nosilaca tri izborne liste, kompetentnosti i rodnoj ravnopravnosti.

On je rekao da je sporazum nosilaca tri izborne liste od 8. septembra 2020. polazna osnova za jačanje političke stabilnosti i ubrzanje reformskog procesa.

Rekonstrukcija vlade, na prethodno definisanim osnovama, podrazumeva, naveo je Krivokapić, činjenicu da se naredni parlamentarni izbori neće održati pre redovnog roka - odnosno 2024. godine.

"Za ovo vreme vlada i skupštinska većina će ubrzano raditi na pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, kao i na ostalim planiranim reformama na jačanju ekonomskog prosperiteta i pravne sigurnosti građana", naglasio je Krivokapić.

Prema njegovim rečima, politički subjekti koji konstituišu vlast i Vlada Crne Gore stavljaju moratorijum na sva pitanja koja nemaju široki društveni konsenzus i duboko dele crnogorsko društvo.

Dodaje da će nakon izbora Tužilačkog saveta i rekonstrukcije Vlade, Skupština Crne Gore prioritetno  razmotriti sve zakonske akte koji su u proceduri predloženi od strane vlade.

"Vladavina prava i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije su ključni zadatak sve tri grane vlasti", poručio je premijer.

Vladajući Demokratski front i Demokratska Crna Gora saopštili su  15. septembra da je Vladu Crne Gore potrebno rekonstruisati tako da umesto dosadašnjih 12 ima 18 ministarstava i tri potpredsednika, s tim što bi potpredsednici ujedno mogli da budu i resorni ministri.

Kako se navodi, na sastanku predsednika i predstavnika konstituenata parlamentarne većine dogovoreno je da je potrebno da dva najveća politička subjekta postignu dogovor o načinu razrešenja otvorenih političkih pitanja koja onemogućavaju redovno funkcionisanje i da ostali neće biti kočnica tome.

Građanski pokret URA nije se do sada izjasnio da li je za njega prihvatljiva rekonstrukcija vlade, ali je ranije saopštio da Demokratski front i Demokratska Crna Gora, ako imaju potrebnu većinu za rekonstrukciju vlade, mogu  da zakažu sednicu Skupštine.  DF i Demokrate nemaju potrebnu većinu od 41 poslanika za rekonstrukciju Vlade.

"Dakle evropska, građanska i ekološka Crna Gora okrenuta EU integracijama kao najvećem prioritetu države, ostaju naša polazna osnova od koje nikada nećemo odustati. Ko takav koncept ne želi, rekli smo i ponavljamo, može tražiti druge partnere, a URA u tome neće biti saučesnik", saopštila je URA dan posle zahteva DF i demokrata.

Parlamentarna opozicija u Crnoj Gori, predvođena Demokratskom partijom socijalista Mila Djukanovića smatra da je jedini izlaz iz političke krize u kojoj se nalazi Crna Gora formiranje prelazne vlade koja bi pripremila vanredne, parlamentarne izbore.

Izvor: Beta

Foto:Beta