Prestonica Turkmenistana Ašhabad preuzeo je od Hongkonga prvo mesto na listi najskupljih gradova za strane radnike. Među prvih 10 su tri švajcarska grada, a skok na listi zabeležilo je više evropskih gradova. Glavni grad Srbije je na 163. mestu.

Američka kompanija Merser objavila je 22. juna godišnji izveštaj u kojem je 209 gradova sveta rangirano na osnovu troškova života, koji uključuju izdatke za stanovanje, prevoz, hranu i zabavu, pri čemu je kao uporedna osnova uzet Njujork.

Najskuplji grad u Evropi je i dalje Cirih, na petom mestu, zatim Ženeva (8) i Bern (10).

Više evropskih gradova se usled slabljenja dolara 2021. godine popelo na listi, a među njima su Pariz, koji se popeo sa 50. na 33. mesto i Luskmeburg (63) za 20 mesta. Brojni nemački gradovi su se u odnosu na 2020. godinu popeli za više od 20 mesta.

Beograd se popeo za 20 mesta i sada je na 163. Skok na listi zabeležili su i Ljubljana (126), za 22 mesta, Zagreb (140) za 12 mesta, Budimpešta (162) za osam mesta, Sarajevo (186) za 11 mesta.

Ašhabad je dospeo na vrh liste zbog visoke inflacije u zemlji, izjavio je za AFP Žan-Filip Sara iz francuskog ogranka kompanije.

Hongkong je pao na drugo mesto, a Bejrut se sa 45. mesta popeo na treće zbog inflacije izazvane ekonomskom krizom, pandemijom i eksplozijama koje su delimično uništile luku prošlog avugsta.

Na četvrtom mestu je Tokio, na šestom Šangaj, na sedmom Singapur i na devetom Peking.

Najskuplji gradovi u SAD su Njujork, koji je sa šestog pao na 14. mesto, Los Anđeles (20) i San Francisko (25).

Moskva je pala za 41 mesto na 62, a Sankt Peterburg za 60, na 119.

Najjeftiniji grad za strance je glavni grad Kirgistana, Biškek, zatim prestonice Zambije Lusaka i Gruzije Tbilisi.

Na promene na listi uticala je i promena poslovanja zbog pandemije - ograničenja putovanja i rad od kuće.

"Troškovi života su uvek bili faktor u planiranju međunarodne mobilnosti, ali je pandemija dodala novi sloj kompleksnosti, kao i dugoročne implikacije povezane sa zdravljem i sigurnošću radnika, radom na daljinu i politikom fleksibilnosti, između ostalog", navodi se u saopštenju kompanije Merser.

Dodaje se da se umesto tradicionalnog slanja radnika u inostranstvo na nekoliko godina sada uvode novi oblici mobilnosti, kao što su angažovanja na kraći period, međunarodna inostrana zapošljavanja, češča putovanja, rad na daljinu i angažovanje frilensera.

Izvor: EURACTIV.rs

Foto: Pixabay.com