U godini koju su u Bugarskoj obeležili velika politčka kriza i skandali glavnih političkih igrača, građani će 14. novembra treći put izaći na glasanje, a prvi put će istog dana biti organizovani parlamentarni i predsednički izbori.

Pobednik novih izbora biće koalicija GERB-SDS bivšeg bugarskog premijera Bojka Borisova, pokazuje istraživanje koje je sproveo Galup internešenel Balkan. Oni sada imaju podršku 22,5% birača, a ta podrška će verovatno rasti do izborog dana.

Borisov je međutim posle desetogodišnje vladavine opterećen korpucionaškim skandalima, pa analitičari procenjuju da partije koje dobiju najviše glasova posle GERB-a imaju najveću šansu da formiraju vladu.

Koaliciju će najverovatnije napraviti takozvane partije promene – "Ima takav narod" (ITN), Demokratska Bugarska i "Promena se nastavlja", plus Bugarska socijalistička partija (BSP). Sve te partije su za svoj glavni cilj postavile rušenje "Borisovog" modela.

Moguća koalicija liči na balkansku verziju "semafor koalicije" u Nemačkoj i bila bi prva u modernoj političkoj istoriji Bugarske.

Demokratsku Bugarsku čine liberalna, desničarska i zelena partija. "Promena se nastavlja" ima liberalni profil, a BSP je deo Partije evropskih socijalista. "Ima takav narod" je desničarska partija, ali se nije izjasnila o pripadnosti evropskoj desnici.

Socijalisti su trenutno na drugom mestu sa 15,1% podrške.

Novi politički projekat bivših ministara u prelaznoj vladi Kirila Petkova i Asena Vasileva "Promena se nastavlja" podržava 13,4% građana. Petkov i Vasilev su zadobili simpatije zbog zalaganja za suzbijanje korupcije i predloga za reforme.

Njihov uspeh na izborima mogao bi da umanji spor oko imenovanja Petkova za ministra ekonomije, koje je Ustavni sud proglasio neustavnim jer ima bugarsko i kanadsko državljanstvo. Petkov je po imenovanju rekao da ima samo bugarsko državljanstvo.

Na četvrtom mestu za sada je partija "Ima takav narod" popularnog televizijskog voditelja i pevača Slavija Trifonova, sa 12,2% podrške. Ta partija je pobedila na prethodnim izborima ali je mnoge svoje glasače razočarala jer nije mogla da formira funkcionalnu vladu.

Vodeći poslanici ITN-a su bili umešani u mnoge skandale sa pripadnicima drugih stranaka što je stvorilo toksičnu političku atmosferu u prethodnom sazivu parlamenta. Gubitak podrške ITN-u se od poslednjih izbora udvostručio, a mnogi od tih glasova, kažu sociolozi, su otišli partiji "Promena se nastavlja".

Antikorupcionaška i reformistička koalicija Demokratska Bugarska ima podršku 11,2% građana.

U parlament će sigurno ući i partija turske manjine Pokret za prava i slobode (DPS), koju podržava 10,8% birača, ali je ona u političkoj izolaciji kao i Borisova koalicija. Partija je za premijera kandidovala Delijana Pevskog, kome su SAD uvele sanckije prema zakonu Magnicki.

Za ravnotežu moći u narednom parlamentu biće važna borba partije "Ustani BG! Mi dolazimo" i desničarke proruske stranke Preporod.

Pandemija i uvođenje restriktivnih mera išlo je u prilog nacionalnistima koji su govorili protiv vakcinacije, kovid sertifikata u dovodili u pitanje naučne podatke o kovidu-19.

Politikolog Parvan Simeonov izjavio je za EURACTIV.com da "semafor koalicija" verovatno ne bi bila klasična koalicija nego ekspertska vlada koju bi podržale "partije promene" i BSP.

Prema njegovom mišljenju, ta vlada bi mogla da postigne konsenzus o tri pitanja – reforma pravosuđa, više socijalne politike i potpuna revizija politika GERB-a.

Takvu političku koaliciju će ujediniti uglavnom zajednički neprijatelj Bojko Borisov, što je čini sličnijom vojnom savezu SAD, ŠSR i Britanije protiv Nemačke tokom Drugog svetskog rata nego vladajućom koalicijom u Nemačkoj sada"; rekao je Simeonov.

Izvor: EURACTIV.com

Foto: Pixabay.com