Francuzi su pozvani na birališta za prvi krug predsedničkih izbora koji će biti održan 10. aprila, u velikoj senci rata u Ukrajini, a prema procenama anketa javnog mnjenja očekuje se da u drugi krug uđu, kao i na prethodnim izborima, odlazeći predsednik, centrista Emanuel Makron i kandidatkinja ekstremne desnice Marin Le Pen.

Mesecima favorit u anketama, Makron, koji je u predizbornu kampanju ušao najkasnije, poslednjih nedelja se suočava sa smanjenjem jaza u odnosu na Marin Le Pen, čija pobeda više nije nezamisliva, a takva pobeda bi predstavljala presedan u Francuskoj Pete republike.

Iako su predsednički izbori gurnuti u drugi plan zbog rata u Ukrajini, izbori na kojima se u prvom krugu takmiči 12 kandidata, ipak uključuju ključna pitanja, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom planu.

Kako je ocenila agencija Frans pres, Francuska je značajna zemlja u EU, kojoj trenutno i predsedava. Rat u Ukrajini je trenutno dominantna tema u francuskoj spoljnoj politici, dok se borba protiv klimatskih promena gotovo nije pominjala.

Francuska na nacionalnom planu suočena je sa potpunom podeljenom levicom i tromom desnicom, tako da ankete pokazuju da bi Makron u prvom krugu osvojio oko 26% glasova, a Le Pen oko 22%.

Makron bi u drugom krugu pobedio Marin Le Pen sa 53% glasova.

Na trećem mestu se očekuje lider radikalne levice Žan-Lik Melanšon (Jean-Luc Melenćon), sa oko 17% glasova. Kandidatkinja desnice Valeri Pekres (Valerie Pecreše), nekada viđena kao ozbiljniji protivnik Makronu, i kandidat ekstremne desnice Erik Zemur (Eric Zemmour) dobili bi po 9% glasova.

Ostali kandidati bi osvojili oko i ispod 5% glasova.

Predsednik se u Francuskoj bira neposrednim glasanjem, u dva kruga, ukoliko nijedan kandidat nije osvojio većinu u prvom krugu, što se, prenosi AP, do sada nije nikada desilo.

Šef države se bira na mandat od pet godina, koji može samo jednom da se ponovi.

U Francuskoj 8. aprila u ponoć počinje predizborna tišina koja će trajati do zatvaranja birališta 10. aprila u 20.00.

Francuski zakon zabranjuje objavljivanje rezultata izbora pre zatvaranja birališta. Odmah po zatvaranju biračkih mesta, mogu da se očekuju rezultati izlaznih anketa koje sprovode instituti za istraživanje javnog mnejnja.

Izbori po običaju počinju dan ranije u prekomorskim francuskim teritorijama.

Drugi krug izbora zakazan je za 24. april.

Mnogi neće da glasaju

Prema procenama, apstinencija bi mogla da bude velika, s obzirom na široko rasprostranjen apatičan stav javnosti prema pitanjima o kojima se raspravlja i samim kandidatima.

Čak bi moglo da se desi da izlaznost bude manja nego 2002, kada 28,4% birača nije izašlo na glasanje u prvom krugu. Prema različitim prognozama, ovaj put bi moglo da bude oko 30% apstinenata.

Najverovatniji apstinenti među 47,9 miliona registrovanih birača su mladi koji su, kako izgleda, u većoj meri razočarani politikom od starijih.

Prema poslednjem istraživanju Ipsosa Francuska, koje je obuhvatilo 12.600 ljudi, 40% starih između 18 i 24 godine verovatno neće glasati, što znači više od dva miliona birača. Među onima od 25 do 34 godine taj udeo ide na 45%, znači 2,2 miliona glasača.

Među onima od 25 do 34 godine najbolje se kotira Janik Žado (Yannick Jadot) iz Zelenih a sledi Melanšon, kao i Marin Le Pen. Zato bi baš ti kandidati bili najviše kažnjeni slabim izlaskom mladih na birališta, preneo je EURACTIV.

Posebno slaba izlaznost, prema prognozama, biće među biračima koji se ne smatraju povezanim sa nekom političkom partijom i polovina njih nije sigurna da će izaći na izbore.

Ključni faktor mogli da budu i birači koji još ne znaju kome će dati glas. Prema Ipsosovom istraživanju, 32% onih koji će izaći na izbore još nije odlučilo za koga će da glasa.

Izvor: Beta/EURACTIV.rs

Foto: Beta/AP