Generalnom sekretaru NATO Jensu Stoltenbergu mandat ističe u septembru i među članicama alijanse kruže spekulacije ko bi mogao da ga nasledi. Neki smatraju da novi generalni sekretar treba da bude žena, drugi da treba da bude iz istočne Evrope a treći ukazuju na prednosti ako Stoltenberg ostane na tom mestu.

Odluka o novom generalnom sekretaru zahteva konsenzus lidera 30 članica NATO a rat u Ukrajini je samo komplikuje.

Naredni generalni sekretar mora da izbalansira ohrabrivanje članica NATO da nastave da isporučuju oružje Ukrajini i izgradnju odbrane zapadne vojne alijanse - i sve to dok se formalno ne mešaju u sukob. Izgleda da nema puno onih koji to mogu.

Mada se čini da je vreme za novo lice, prema rečima jednog visokog diplomate NATO, saveznici će možda na kraju odlučiti da "igraju na sigurno" i držati se Stoltenberga, piše briselski portal Politiko.

Stoltenberg je bio "čvrsta ruka" dok su zapadne prestonice žurile da pomognu Ukrajini posle napada Rusije na tu zemlju.

Bivši norveški premijer preuzeo je funkciju generalnog sekretara u oktobru 2014. a mandat mu je zatim produžen dva puta i ističe 30. septembra 2023.

Kade je reč o novom generalnom sekretaru, jedna od mogućnosti, ujedno i najčešće spominjana, jeste da se Stoltenbergu produži mandat, sumirao je razgovore na temu novog generalnog sekretara NATO jedan visoki evropski diplomata za briselski portal.

U drugom krugu opcija su holandski premijer Mark Rute, estonska premijerka Kaja Kalas i britanski ministar odbrane Ben Volas.

Među imenima u trećem krugu, koja se najmanje pominju, prema rečima diplomate su litvanska premijerka Ingrida Šimonite, slovačka predsednica Zuzana Čaputova i šefica Evropske komisije, Nemica Ursula fon der Lajen.

Do sada su na čelu NATO uvek bili muškarci, pa postoji pritisak da se sada imenuje žena.

"Vreme je za generalnu sekretarku NATO", rekao je jedan visoki diplomata NATO. "Ako muškarci pokušavaju da zauvek ostanu na svojim pozicija, fer zastupljenost žena nikada neće imati šansu", dodao je.

Neki u NATO zalažu se i za veći regionalni diverzitet. Stoltenberg je bivši norveški premijer a njegovi prethodnici su Danac, Holanđanin i Britanac.

Mandat aktuelnog generalnog sekretara NATO brzo je produžen u martu 2022, nakon napada Rusije na Ukrajinu. Mnogi zvaničnici sada veruju da postoji ozbiljna mogućnost za novo, čak i kratko, produžavanje Stoltenbergovog mandata.

Dugogodišnji lider smatra se dobrim izborom. Iako neke delegacije žele novo lice, Stoltenberga i dalje vide kao jednog od retkih visokih zvaničnika koji može da zadrži smirenost i drži se zacrtanog čak i u najtežim krizama.

"Stoltenberg želi da ostane", rekao je visoki diplomata NATO, preneo je briselski portal.

Međutim, ako Stoltenberg dobije kratko produženje mandata, izbor novog generalnog sekretara će se poklopiti sa evropskim izborima 2024, kao i predstojećim američkim, što neki iz NATO žele da izbegnu.

Upitan u decembru o tome, Stoltenberg je za BBC rekao da mu je fokus na njegovim odgovornostima. "Ne spekulišem o tome šta će se desiti posle mog mandata", dodao je.

Istočni front

Neki kandidate iz Istočne Evrope vide kao posebno pogodne. I pre ruske agresije na Ukrajinu, smatralo se da bi generalnog sekretara trebalo izabrati u tom regionu. Neki zvaničnici kažu da je rat samo pojačao takav stav i da bi novi generalni sekretar trebalo da bude iz zemalja poput Estonije ili Litvanije.

Slovakinja Čaputova ispunjava oba kriterijuma - žena je i sa istoka je, mada se u krugovima alijanse njeno ime ne pominje često.

Zvaničnik jedne baltičke republike rekao je da zemlje sa istoka godinama upozoravaju na pretnju Rusije i da je region Baltika prednjačio u povećanju vojne potrošenje i pozivima alijansi da unapredi svoju bezbednost.

Dodao je da bi izbor nekog iz baltičkog regiona za šefa NATO bio logičan jer taj region ima iskustvo sa Rusijom i razume rusku logiku i mentalitet.

Portpatol Čaputove rekao je da je ona fokusirana na svoj posao ali da je mogućnost da Slovak bude na čelu NATO "snažan odraz odluka zemlje u spoljnoj i bezbednosnoj politici".

Jedna mogućnost je i rumunski predsednik Klaus Joanis. On bi međutim mogao da se suoči sa preprekama iz susedne Mađarske, kao i onih koji su za izbor žene.

Neke zapadne zemlje međutim u ovom trenutku ne bi podržale takve kandidate, posebno iz baltičkih zemalja, s obzirom na rat u njihovoj blizini.

Estonka Kalas rekla je u novembru da je "verovatnoća za takvu ponudu (mandata generalnog sekretara NATO) izutetno mala".

Zapadna opcija

Istovremeno je za neke članice najlogičnije da generalni sekretar bude neko sa Zapada.

Tako je britanski ministar Volas veoma poštovan i ranije je rekao da bi NATO bio "lep posao". Međutim, očekuje se da brojne evropske prestonice, posebno Pariz, odbiju kandidata iz Londona i insistiraju na nekom iz EU.

Kompromis o kome se priča u Briselu je još jedan generalni sekretar iz Holandije, piše Politiko. Holandski političari tradicionalno su popularan izbor i prethodno su bili na toj funkciji tri mandata ili 21 godinu u poslednjih šest decenija.

Holanđane vide kao ozbiljne u sektoru odbrane ali ne kao "jastrebove" poput onih iz baltičkog regiona. Kao potencijalni kandidati cirkulišu imena premijera Rutea, zamenice premijera Sigrid Kag i ministarke odbrane Kajse Olongren.

Rute je na te spekulacije rekao da želi da "potpuno napusti politiku i uradi nešto sasvim drugačije" dok dve ministarke nisu pokazale interesovanje za posao šefa NATO.

Predsednica EK Fon der Lajen, bivša nemačka ministarka odbrane, mogla bi da dobije podršku članica NATO sa Zapada ali je nejasno da li je zainteresovana. "Nikada ne komentarišemo takve spekulacije", rekao je portparol Komisije.

Iako je njena reputacija u sektoru bezbednosti neujednačena, Ursulu fon der Lajen vide kao jakog potencijalnog kandidata ako se tajming uskladi i ako ne dobije drugi mandat na čelu EK.

Među kanidatkinjama su i zamenica premijera Kanade Kristija Frilend i ministarka spoljnih poslova Melani Džoli. Mana Kanade su, kažu zvaničnici, što malo troši na odbranu i što nije evropska zemlja.

Drugi visoki evropski diplomata rekao je da je ovo zbir imena "koja su nekome pala na pamet" i dodao: "Moja pretpostavka je Stoltenberg".

Izvor: Dnevni evropski servis

Foto: NATO