Evroskeptik Đorđe Simion dobiće drugu šansu da pobedi u trci za predsednika Rumunije na ponovljenim izborima 4. maja, nadajući se da će mu u tome pomoći talas nezadovoljstva građana zbog poništavanja prethodnog glasanja na kojima je najveću podršku dobio drugi desničarski kandidat, Kalin Đorđesku.
Izgledalo je da će se Rumunija, članica NATO i Evropske unije, okrenuti Rusiji nakon što je kandidat krajnje desnice Đorđesku neočekivano pobedio u prvom krugu glasanja prošlog novembra. Vrhovni sud je, međutim, poništio izbore zbog navodne umešanosti Rusije u izbornu kampanju u njegovu korist, što je izazvalo višemesečne masovne proteste.
Posle njegovog isključenja iz izborne trke, 38-godišnji Simion je postao novi favorit, sa 35% podrške prema istraživanju javnog mnjenja.
Pobeda Simiona, koji se protivi slanju vojne pomoći Ukrajini, kritikuje vođstvo EU i podržava američkog predsednika Donalda Trampa, mogla bi prema mišljenju analitičara da dovede do izolacije Rumunije na međunarodnoj sceni, slabljenja privatnih investicija i destabilizacije istočnog krila NATO-a.
Simion, lider opozicionog Saveza za ujedinjenje Rumuna (AUR), druge po veličini partije, zagovara konzervativne politike, evroskepticizam i blisku saradnju s američkim pokretom MAGA (Make America Great Again), po ugledu na koji je i njegova kampanja imala moto "Rumunija na prvom mestu".
Simion je na nedavnoj konferenciji rekao da ne sumnja da svuda u slobodnom svetu duva vetar promena i "povratka zdravom razumu", preneo je Rojters.
"Verujem da će, baš kao što je MAGA osvojila vlast u SAD, tako i pokret ’Učinimo Evropu ponovo velikom’ imati većinu u evropskim institucijama", rekao je Simion.
Na izborima u novembru Simion je bio na četvrtom mestu, a poništavanje glasanja nazvao je državnim udarom, podneo je žalbe sudovima i organizovao proteste.
Profesor političkih nauka na rumunskom univerzitetu Serđu Miškoju izjavio je da će njegova pobeda poslati "veoma loš signal" o pravcu u kojem ide istočna Evropa.
"To će biti dobra vest za Rusiju, jer destabilizuje region dodavanjem još jedne divizije na istočnom krilu", ocenio je Miškoju.
Simion je rekao da će, ako postane predsednik, javno objaviti koliko je zemlja doprinela ratnim naporima u Ukrajini "na štetu subvencija za rumunsku decu i penzija za starije".
Rumunija je donirala Kijevu bateriju sistema protivvazdušne odbrane Patriot, obučava ukrajinske pilote i omogućila je izvoz oko 30 miliona tona ukrajinskog žita preko svoje crnomorske luke Konstanca tokom rata.
Kao predsednik bi bio zadužen za Savet odbrane Rumunije koji odlučuje o vojnoj pomoći, a imao bi i pravo veta na glasanja u EU koja zahtevaju jednoglasnost zemalja članica.
Izvor: Dnevni evropski servis
Foto: Beta/AP