Broj Belgijanaca koji nisu u mogućnosti da rade duže od godinu dana zbog depresije ili pregorevanja porastao je 44% za pet godina, pokazuju podaci Nacionalnog instituta za zdravstveno i invalidsko osiguranje.

Na kraju 2023. više od pola miliona ljudi bilo je dugoročno nesposobno za rad, pri čemu je gotovo 38% navelo kao uzrok psihološke poremećaje a od toga je više od 137.000 ljudi bilo pogođeno depresijom ili iscrpljenošću, prenela je agencija Belga.

Najoštriji rast uočen je kod mlađih od 30 godina, od 22% za samo godinu dana. Taj trend prisutan je bez obzira na status zaposlenosti - kod onih koji rade za platu, onih koji traže posao i samozaposlenih. 

Žene predstavljaju gotovo 60% onih koji su dugotrajno sprečeni da rade i čak 69% onih kod kojih je to slučaj zbog depresije ili pregorevanja.

Navodi se i da je takvih najviše u starosnoj grupi 55-59 godina, ali se najbrži rast registruje kod mlađih. 

Neki stručnjaci pripisuju taj trend povećanom pritisku na radnom mestu, promenama u očekivanjima u vezi sa karijerom i većoj spremnosti da se prijave problemi sa mentalnim zdravljem. 

I cena raste. Belgija je 2023. potrošila više od dve milijarde evra za beneficije dugotrajno nesposobnima za rad zbog problema sa mentalnim zdravljem, 15% više nego godinu dana ranije i 74% više nego 2018.

Izvor: Dnevni evropski servis

Foto: Pixabay.com