Srbija i Severna Makedonija istražuju alternative članstvu u EU koje bi im donele ekonomske koristi i oslobodile ih zahteva vezanih za pristupanje. Međutim, njihov zaokret od evrointegracija bio bi na štetu i Unije, i Zapadnog Balkana, ocenjuju analitičari Karnegija u tekstu "Nije sve u redu sa proširenjem EU na Zapadni Balkan".

Na prvi pogled čini se da je proširenje EU u punom zamahu. Ali, ako se zagrebe ispod površine, slika je drugačija - "magija EU" ne deluje i neke zemlje vagaju alternative. Politički lideri veruju da postoji "treći put" na kome zemlje mogu da profitiraju od bliskih ekonomskih veza sa EU bez prihvatanja zahteva povezanih sa pristupanjem. Taj model, koji je prvobitno zastupala Srbija, dobija na snazi i na drugim mestima u regionu.

Autori teksta Dimitar Bečev i Iliriana Gjoni podsećaju da Zapadnom Balkanu nije nedostajala pažnja EU u poslednje vreme - sredinom oktobra nemački kancelar Olaf Šolc bio je domaćin Berlinskog procesa i rekao je da bi zapadnobalkanska šestorka mogla da uđe u EU u narednih deset godina dok šefica EK Urusla fon der Lajen stalno govori o Planu rasta za region vrednom šest milijardi evra.

Ipak, politička dinamika Brisela u regionu je neujednačena i autori ukazuju da je Albanija otvorila prvi klaster u pregovorima sa EU ali ne i Severna Makedonija koja je 2022, zajedno sa Albanijom, imala prvu međuvladinu konferenciju sa EU. Dve zemlje su dve godine kasnije razdvojene jer Skoplje u ustav nije uključilo bugarsku zajednicu. Desničarska nacionalistička partija koja je ove godine pobedila na parlamentarnim izborima u Severnoj Makedoniji VMRO-DPMNE glasno se protivi onome što smatra bugarskom ucenom.

Severna Makedonija već je pod pristiskom Grčke promenila ime i očekivala je ubrzani put u EU. Ali, Skoplje je dobilo veto od još jednog suseda i verovatno ne poslednji, kažu skeptici.

Premijer Severne Makedonije Hristijan Mickosi želi da ponovo pregovara sa Sofijom.

U međuvremenu Mickoski i drugi razmatraju alternative a primer im je susedna Srbija. Zbog nerešenog spora sa Kosovom Beograd takođe ne napreduje na putu u EU. Međutim, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izgradio je profitabilne odnose sa ključnim članicama EU i političarima, uključujući Šolca, francuskog predsednika Emanuela Makrona i posebno mađarskog premijera Viktora Orbana. Vodeći spoljnu politiku na više strana, Srbija dobija obilje kineskih investicija i uživa bliske odnose sa Rusijom. Drugim rečima, život postoji i van procesa pristupanja EU, pišu Bečev i Gjoni.

Čini se da se vlada u Skoplju s tim slaže. Prošlog meseca raširen je crveni tepih za Orbana koji je doneo zajam od 500 miliona evra. Sumnja se da taj novac dolazi iz Kine a ne iz Mađarske čije fiskalne pozicije nisu sjajne. Veći deo novca biće za transportni koridor koji povezuje Severnu Makedoniju sa Srbijom i Mađarskom. Drugi deo koridora je brza pruga Beograd-Budimpešta koju finansiraju Kinezi. Novac iz zajma će otići i u opštine u Severnoj Makedoniji i ojačati poziciju VMRO-DPMNE pred predstojeće lokalne izbore.

Prijateljstvo Srbije i Makedonije pozdravljeno je u makedonskom društvu, posebno među etničkim Makedoncima koji glasaju za Mickoskog. Susedski odnosi takođe idu ruku pod ruku sa razočaranjem u EU koje je rezultat zastoja na putu pristupanja. U međuvremenu Vučićeva popularnost raste i on redovno predvodi listu najpopularnijih stranih lidera.

Autori dalje pišu da ljudi koji vode Srbiju i Severnu Makedoniju čekaju ishod američkih predsedničkih izbora i da je javna tajna da podržavaju Donalda Trampa. Ta igra čekanja slabi poziciju EU jer, "zašto bi lideri Zapadnog Balkana slušali pozive Brisela, Berlina ili Pariza ako bi SAD sutra mogle da se umešaju i promene odnos snaga?".

Karnegijevi analitičari ukazuju na rizike po Severnu Makedoniju. Oni kažu da bi kontinuirani ćorsokak sa EU mogao da zaoštri međuetnčke odnose u zemlji.

Takođe Bečev i Gjoni podsećaju da je Severna Makedonija u sličnoj situaciji bila od 2006. do 2016, kada je njen put ka EU blokirala Grčka. Nije bilo poplave stranih investicija izvan EU, koja je najveći ekonomski partner zemlje, zarobljavanje države bilo je sve jače i bilo je periodičnih trvenja između većinskih etničkih Makedonaca i albanske zajednice. Sličan scenario je moguć, međutim Severna Makedonija nema taj luksuz da protraći još jednu deceniju.

Jasno je da EU nema čarobni štapić da reši probelme Severne Makedonije, od korupcije na visokim mestima do nestabilnih međuetničkih odnosa, navode analitičari Karnegija dodajući da je za zemlju članstvo u EU najbolja ponuda. Bečev i Gjoni zaključuju da bi obacivanje EU bilo opcija u kojoj gube i Unija i Severna Makedonija, kao i ostali na Zapadnom Balkanu.

Izvor: Dnevni evropski servis

Foto: Beta