Politička kriza u Bugarskoj, koja će imati treće parlamentarne izbore za manje od godinu dana, ne ostavlja velike šanse da Sofija povuče veto na evropske integracije Severne Makedonije pre kraja godine, ocenjuju političari i analitičari.

"Skoplje može da dobije odgovor Sofije u decembru ako Bugarska dobije vladu sa jasnim mandatom, ali šanse za to su veoma male", izjavila je za EURACTIV Bugarska zamenica direktora Evroskog saveta za spoljne odnose Vesela Černeva.

Prema njenom mišljenju, severnomakedonske vlasti moraju da sačekaju rezultate predsedničkih izbora u Bugarskoj, zakazanih za 14. novembar, jer će stav predsednika biti veoma važan.

Sadašnji predsednik Rumen Radev ima velike šanse da osvoji drugi mandat. Radev je bio važna figura u Sofiji od aprila jer je njegova privremena vlada upravljala zemljom pošto partije nisu uspele da formiraju vladu ni posle redovnih izbora u aprilu ni posle vanrednih u julu.

"Ukoliko Radev ne bude konstruktivno učestvovao, biće veoma teško rešiti problem", ocenila je Černeva.

Bugarski poslanik Evropskog parlamenta Radan Kanev, iz koalicije Demokratska Bugarska, odbacuje mogućnost da privremena vlada da konačni odgovor Skoplju.

"Kriza u odnosima sa Severnom Makedonijom zahteva ne samo redovnu vladu, nego i stabilan parlament u Bugarskoj, sa jasnom većinom i pristojnim odnosima između parlamentarnih partija", rekao je Kanev za EURACTIV.

Kanev je dodao da bugarski parlament ima restriktivan okvirni stav za Severnu Makedoniju koji "vezuje ruke bilo koje vlade, posebno privremene".

"Jedini izlaz su veoma delikatni diplomatski pregovori i dogovor koji će zaštiti bugarske nacionalne interese u procesu integracija Severne Makedonije i sprečiti rizik da Zapadni Balkan postane žrtva 'beogradskih šema', koje su otvoreno neprijateljske prema nama (u Bugarskoj)", rekao je Kanev.

Takva diplomatija, smatra on, zahteva mandat bugarskog parlamenta i veoma široku političku podršku i nacionalni konsenzus.

"U demokratskoj parlamentarnoj republici, konsenzus se postiže u parlamentu, u saradnji s predsednikom i korišćenjem mogućnosti koje obe institucije pružaju za pregovore i kompromise", rekao je Kanev.

Dodao je da će se kriza u odnosima sa Severnom Makedonijom i izolacija Bugarske u EU nastaviti sve do formiranja stabilne redovne vlade.

Politički naučnik Georgij Kirjakov predviđa da će posle vanrednih izbora u novembru možda uslediti još jedni izbori početkom 2022.

On za sada ne vidi mogućnost da se nestabilna politička situacija u Bugarskoj promeni osim da ekstremna nacionalistička partija Preporod na kraju uđe u parlament.

"Dok se ne reši problematična politička situacija u Sofiji, problem sa evropskim integracijama Severne Makedonije će ostati", izjavio je Kirjakov, dodajući da ako Bugarska uspe da formira vladu bez učešća nacionalista to bi takođe moglo dati zeleno svetlo Skoplju.

"U svakom slučaju, šanse za formiranje stabilne redovne vlade u Bugarskoj ove godine veoma su male", smatra Kirjakov, procenjujući da će problem sa Skoljem verovatno biti odložen za sledeću godinu.

Izvor iz EU rekao je za EURACTIV da se stav Evropske komisije nije promenio i da bi što pre trebalo naći rešenje.

Prema rečima tog izvora, Komisija će nastaviti da radi u tom smeru sa slovenačkim predsedavanjem EU da bi se ove godine našlo rešenje. Ipak priznaju da izbori u Bugarskoj komplikuju stvari jer će sve zavisiti od nivoa "sposobnosti upravljanja".

Diplomata EU je rekao da je čak i prethodna privremena vlada bila "zaista nekonstruktivna" po tom pitanju.

"Na Bugarsku se sada u EU gleda kao na nekoga ko kvari proširenje, podrivajući napre Unije u regionu", rekao je diplomata.

Izvor: EURACTIV.com

Foto: Pixabay.com