U Bosni i Hercegovini se 2. oktobra i održavaju opšti izbori, na kojima građani birati nove članove Predsedništva BiH, predsednika Republike Srpske, poslanike za parlament BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, parlament Federacije BiH i za skupštine deset kantona u Federaciji BiH. Izborna tišina počinje u ponoć 30. septembra i trajaće sve do zatvaranja biračkih mesta.

Na biračkom spisku nalazi se 3.368.666 glasača od kojih će 63.264 glasati putem pošte.

Centralna izborna komisija BiH (CIK) saopštila je da će se na izbornim listićima naći 127 političkih subjekata, od čega su 72 političke stranke, 38 koalicija i 17 nezavisnih kandidata.

Najveća pažnja javnosti u zemlji usmerena je na izbor novih članova Predsedništva BiH, od kojih se bošnjački i hrvatski član biraju u Federaciji BiH, a srpski član u Republici Srpskoj.

Za bošnjačkog člana Predsedništva bitka će se voditi između Bakira Izetbegovića, kandidata Stranke demokratske akcije (SDA) i Denisa Bećirovića iz Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), koga su podržale i ostale opozicione stranke u Federaciji BiH.

U trci za hrvatskog člana Predsedništva BiH su Borjana Krišto, kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) i Željko Komšić iz Demokratske fronte (DF).

Birači iz Republike Srpske će moći da biraju između pet kandidata za člana Predsedništva BiH, a glavni rivali su Željka Cvijanović, kandidatkinja Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), i Mirko Šarović iz Srpske demokratske stranke (SDS).

Željka Cvijanović je u prethodnom mandatu bila na funkciji predsednice Republike Srpske, dok je lider SNSD-a Milorad Dodik bio srpski član Predsedništva BiH.

Dodik je sada u utrci za predsednika RS, a od 31 kandidata za tu poziciju, najveći rival mu je Jelena Trivić, kandidat opozicionih stranaka u RS - Partije demokratskog progresa (PDP) i Srpske demokratske stranke (SDS).

Izbori po starom zakonu

Odluku o raspisivanju i održavanju opštih izbora CIK je donela 4. maja, a tada je saopšteno i da će oni biti održani na osnovu važećeg, spornog izbornog zakona.

Predsednik CIK Suad Arnautović rekao je posle sednice novinarima da je to bila jedina mogućnost jer se mora poštovati zakon, i da bi odlaganje izbora zato što nije postignut politički dogovor o promeni izbornog zakona značilo kršenje prava građana BiH.

Ključni problem pregovora o novom Izbornom zakonu je u Federaciji BiH, gde Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i bošnjačke stranke ne mogu da se dogovore o modelu izbora članova Predsedništva sa teritorije tog  entiteta. HDZ BiH insistira da se izmenama Izbornog zakona onemogući da se hrvatski član Predsedništva BiH bira većinskim glasovima Bošnjaka, kao što se to desilo u dva navrata izborom Željka Komšića za hrvatskog člana Predsedništva BiH.

Istovremeno, Evropski sud za ljudska prava je presudom Sejdić-Finci još pre više od 12 godina naložio BiH da sprovede promene Ustava kojima će se omoogućiti da se za članove Predsedništva BiH i poslanike u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH kandiduju i pripadnici drugih etničkih zajednica, a ne samo tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Presuda je doneta po tužbi Derve Sejdića iz romske, i Jakuba Fincija iz jevrejske zajednice, kojima kao pripadnicima nacionalnih manjina važeći zakon ne dozvoljava da se kandiduju za Predsedništvo i parlament BiH. BiH presudu Evropskog suda za ljudska prava nikada nije sprovela.

Više birača nego stanovnika

Analitičari i mediji u BiH skrenuli su pažnju na činjenicu da je po podacima CIK ukupan broj birača na Centralnom biračkom spisku 3.368.666, dok prema popisu iz 2013. godine BiH ima ukupno 3.531.159 stanovnika.

Od ukupnog broja upisanih u birački spisak, skoro 70 hiljada je registrovano u inostranstvu.

Analitičari su postavili pitanje gde su u tim brojevima osobe mlađe od 18 godina, koje nemaju pravo glasa, umrli od 2013. godine do danas, kao i osobe koje su se odrekle državljanstva.

U poslednjih 20 godina državljanstva BiH se odreklo 93.210 ljudi, a samo 2021. do 10. decembra iz knjige državljana ispisale su se 2.802 osobe.

Članica CIK BIH Irena Hadžiabdić izjavila je da se CIK ne bavi analizom broja birača, već da birački spisak priprema na osnovu podataka koje dostave druge nadležne institucije.

"To je pitanje i za matične urede i za ministarstva unutrašnjih poslova, koja vode podatke o prebivalištu", navela je Hadžiabdić.

Ona pretpostavlja da veliki broj ljudi koji živi vani poseduje ličnu kartu Bosne i Hercegovine.

"To se odnosi na ljude koji su ovde živeli u ratu, poseduju imovinu, a godinama borave negđe vani, ali ipak žele vezu sa zemljom i vade ličnu kartu. Takve osobe čim izvade ličnu kartu se nađu na biračkom spisku", kazala je Hadziabdić.

Podatke Centralnoj izbornoj komisiji dostavlja Agencija za identifikacione dokumente (IDDEEA), koja podatke dobija od svih drugih institucija, uključujući evidenciju o prebivalištu iz ministarstava unutrašnjih poslova.

Izvor: Beta

Foto: Savet Evrope