Unapređenje stabilnosti i bezbednosti zemalja Dunavskog regiona stvoriće jasniju evropsku perspektivu, te pored fokusa na Ukrajinu i Moldaviju, Evropska unija ne sme "gurnuti na stranu" Zapadni Balkan, poručeno je sa 13. Foruma Dunavske strategije EU (EUSDR) koji se održava u Austriji.

Beč je 20. i 21. juna domaćin sastanka visokih zvaničnika 14 zemalja članica Dunavske strategije Evropske unije, a na skupu je planirano usvajanje zajedničke deklaracije.

Ministar za evropske i spoljne poslove Austrije Aleksandar Šalenberg, čija zemlja ove godine predsedava Strategijom, izjavio je da rat u Ukrajini pokazuje da Dunavski region nije samo ekonomski i kulturni, već i bezbednosni region.

On je još jednom potvrdio nedvosmislenu podršku evrointegraciji zemalja Zapadnog Balkana.

"Želimo da Dunav postane u potpunosti unutrašnji vodni put Evropske unije i ova strategija pomaže tom cilju. Nekad se zemlje kandidati za članstvo više okreću ka Briselu, umesto da razvijaju efikasnu regionalnu saradnju. Naša posvećenost proširenju EU je i u našem interesu - ne povezuju nas samo istorija i ljudi, već i zajednički interesi u mnogim oblastima. Ipak, zemlje kandidati moraju pokazati napredak u reformskom procesu za članstvo u Uniji", rekao je on novinarima u Beču.

Šalenberg je izrazio nadu da će novi saziv Evropske komisije biti brzo formiran i da će se ubrzati proces pristupanja - i u tom svetlu je rekao da će, prema njegovim informacijama, sledeće nedelje biti otvoreni pristupni pregovori sa Ukrajinom.

Na trinaestom godišnjem samitu Strategije EU za Dunavski region (EUSDR) u Beču okupili su se ministri spoljnih i evropskih poslova, zvaničnici, gradonačelnici, predstavnici biznisa i mladi "od Švarcvalda do Crnog mora".

Ministri podunavskih zemalja i njihovi predstavnici će na zatvorenom sastanku doneti Deklaraciju EUSDR. Ove godine primetno je manje zvaničnih predstavnika iz Srbije, a na panelu gradonačelnika evropskih prestonica na Dunavu nije bilo Beograda.

Komesarka za koheziju i reforme Elisa Ferera je na otvaranju Foruma podsetila da je EU pred suštinskom transformacijom koja donosi nove mogućnosti, ali i rizike.

"Dunavska strategija ima jedinstvenu ulogu u okupljanju članica EU i zemalja kandidata za stolom saradnje, ali i u pripremi država kandidata za rad s evropskim fondovima i evropskim mehanizmima. Regioni i gradovi imaju centralnu ulogu u pretvaranju prioriteta EU-a u akciju, budući da provode više od 70 odsto zakonodavstva EU", ocenila je Fereira.

Dunavska strategija je četvrta makroregionalna strategija EU (pored Jadransko-jonske, Alpske i Baltičke Strategije) i okuplja 14 zemalja podunavlja – Nemačku, Austriju, Češku Republiku, Slovačku, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Rumuniju, Bugarsku, Ukrajinu i Moldaviju.

Forumu pripadaju i države kroz čiju teritoriju Dunav ne teče, ali su deo njegovog sliva, kao što su Češka, Slovenija, Crna Gora i BiH.

U Strategiji EU za Dunavski region države se smenjuju po sistemu rotacije, a Austrija će sledeće godine predati predsedavanje Bosni i Hercegovini.

Skupu prisustvuje u evropski komesar za budžet Johanes Han. Strategija je usvojena 2011. godine u vreme kada je on bio komesar za regionalnu politiku. Njen cilj je prekogranična saradnja zemalja dunavskog regiona u svim sferama, uključujući plovidbu, ekologiju, vodoprivredu i kulturnu razmenu.

Šalenberg: U dijalogu Beograda i Prištine nema prečica

Ministar Šalenberg izjavio je da u dijalogu Beograda i Prištine nema prečica i da je važno što se nije došlo do tačke sa koje nema povratka.

"Nema prečica, Evropa je veoma aktivna po ovom pitanju i na sreću nismo došli do tačke sa koje nema povratka. Bilo je napretka, ali u poslednje vreme na severu je ponovo situacija koja izaziva zabrinutost", rekao je on na marginama sastanka Dunavske strategije EU.

Dodao je da Beč i Beograd blisko sarađuju i da je Austrija jedan od najvećih investitora u Srbiji.

"Mi smo bliski partneri, radimo zajedno i po pitanju migracija i očekujemo od Beograda da nastavi ovim putem, na primer kada je reč o usklađivanju vizne liberalizacije", rekao je Šalenberg.

Izvor: Dnevni evropski servis/Beta

Foto: Sandra Pekić