Desetak dana pred sastanak Evropskog saveta 26-27. juna jasno je da Ukrajina sada neće otvoriti prvi klaster u pregovorima o pristupanju EU jer je blokirana, za sada, mađarskim vetom. Međutim, prepreke spolja samo su deo problema.

Naime, diskusije na forumu "Kuhinja evrointegracija" u organizaciji Evropskog haba u Kijevu ukazale su na unutrašnji otpor, posebno prema prema reformama za borbu protiv korupcije, a koji predstavlja značajnu pretnju evrointegracijama Ukrajine, piše briselski portal EUalajv u saradnji sa Evropskom pravdom.

Forum "Kuhinja evrointegracija" obezbedio je platformu za dijalog poslanika, vladinih zvaničnika i stručnjaka i pokazao da su, uz mađarski veto koji ostaje značajna prepreka, unutrašnja pitanja važna u istoj meri.

Mađarski veto, piše EUalajv, ide iz domaće politike Budimpešte - premijer Viktor Orban koristi antiukrajinsko raspoloženje da okupi birače pred izbore u aprilu 2026. Orban članstvo Ukrajine u EU prikazuje kao "smrtnu opasnost" za Mađarsku i to je glavni narativ u njegovoj kampanji.

Kada je reč o unutrašnjim preprekama Ukrajine na putu ka EU, poslanik Serhij Demčenko navodi da je "otpor predlozima zakona u parlamentu uglavnom posledica toga što su nacrti manjkavi" dok poslanik Vadim Halajčuk kaže da su poslanici zbog loše komunikacije često neinformisani o zakonodavstvu o integraciji u EU.

Tu je i problem rastućeg deficita poverenja između institucija, civlnog društva i EU.

Kako bi ubrzala pregovore u prvom klasteru (osnove), ukrajinska vlada usvojila je mape puta za vladavinu prava, reformu javne uprave i demokratske institucije.

Mapa za vladavinu prava sa 124 strateška ishoda i 529 ključnih akcija izazvala je međutim zabrinutost oko toga koliko je efikasna. Tu mapu kritikovale su nevladine organizacije za bortbu protiv korupcije, poput Antikorupcijskog akcionog centra i DEJURE Fondacije, koje kažu da se velikim brojem ciljeva imitiraju reforme dok se zanemaruju kritična pitanja, uključujući politizaciju pravosuđa.

"Fokus na kvantitet umesto kvalitet potkopava transformativne promene potrebne za pristupanje EU. Prioritizacijom birokratske usklađenosti, mapa puta ne adresira sistemsku korupciju ugrožavajući ukajinski put ka pravdednoj, pravnoj državi", istakli su predstavnici DEJURE na forumu i naveli nekoliko primera za to.

Pored ostalog, ukazali su da mapa puta ne sadrži značajnu reformu Vrhovnog suda, iako je njegov predsednik Vsevold Knjazev 2023. uhapšen jer je navodno uzeo mito od 2,7 miliona dolara.

Predstavnici Fondacije DEJURE istakli su da bez potpune provere integriteta i redizajniranog procesa selekcije, uključujući međunarodno učešće, svaka presuda Vrhovnog suda rizikuje da dalje naruši poverenje javnosti.

Ukazuje se i nejasan i netransparentan proces imenovanja i razrešenja glavnog tužioca. Od smene Andrija Kostina u novembru 2024, Ukrajina je funkcionisala samo sa vrišiocem dužnosti, što ukazuje na dublje strukturne slabosti i ostavlja kancelariju ranjivom na političke manipulacije.

EUaljav dalje piše da fleksibilnost EU daje Ukrajini neki prostor ali u Fondaciji kažu da rastu bojazni da će to iskoristiti "loši igrači". I vladini predstavnici priznaju "rastuće napade na antikorupcijska oruđa i pokušaje da se ograniči nezavisnost institucija".

U vladi inače kažu da je mapa puta za vladavinu prava kompromis civilnog društva, države i Evropske komisije.

Predstavnici DEJURE insistiraju da pravi napredak ne zavisi od papira nego od političke hrabrosti. To znači, prema njihovim rečima, depolitizaciju pravosudnog sistema, produžetak mandata međunarodnih eksperata, reformu Vrhovnog suda i uvođenje transparentnog, nezavisnog procesa za imenovanje glavnog tužioca.

Kako su istakli, to nije samo ono što traži EU, to je i preduslov za izgradnju pravedne, otporne ukrajinske države.

Izvor: Dnevni evropski servis

Foto: Beta/AP