Ministar finansija Srbije Siniša Mali izjavio je 13. septembra da će od januara 2023. minimalna cena rada u Srbiji biti 230 dinara po satu, odnosno 40.020 dinara mesečno. Minimalac u Srbiji prima oko pola miliona ljudi.

On je na konferenciji za novinare, posle sednice Socijalno-ekonomskog saveta (SES) Srbije, na kojoj se razgovaralo o minimalnoj zaradi za 2023. godinu, rekao da je to njeno najveće povećanje do sada, od 14,3%.

Mali je rekao da je takva odluka doneta da bi se obezbedila makroekonomska stabilnost.

"Povećanje minimalne zarade povećava trošak poslodavaca za ukupno 41 milijardu dinara, dakle 350 miliona evra godišnje", rekao je Mali.

Najavio je da će od 1.januara neoporezivi deo zarade biti 20.712 dinara i da će se umanjiti doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje za jedan procenti poen.

"Minimalna cena rada je ekonomska kategorija, to nije socijalna kategorija. Minimalna cena rada je obaveza poslodavca da isplaćuje tu zaradu kako ne bi bilo otpuštanja i manje radnih mesta", rekao je Mali.

Istakao je da će inflacija naredne godine biti oko 8,7% i da povećanje zarade donekle pokriva povećanje inflacije.

"Stimulišemo i motivišemo poslodavce da zapošljavaju nove radnike. Stopa nezaposlenosti je istorijski najniža do sada i iznosi 8,9%. Javni dug Srbije je 54,7%", rekao je Mali.

Najavio je novi paket mera pomoći građanima u narednom periodu. Istakao je da će penzije od 1. novembra biti povećane za 9%, a od prvog januara 12,1%, kao i da će povećanje plata u javnom sektoru biti 12,5%.

Mali je rekao da će prosečna plata 2023. biti 706 evra, kao i da je cilj države da prosečna plata do kraja 2025. bude 1.000 evra.

"Ovakvi razgovori nisu laki ni jednostavni, teško se postiže konsenzus, nalazimo najbolje moguće rešenje za očuvanje i poboljšanje životnog standarda građana. Iako su nam nekad pogledi različiti na neka pitanja, ciljevi su nam isti", rekla je predsedavajuća SES, ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Darija Kisić.

Ona je podsetila da je u toku godine donesen set mera u cilju smanjenja siromaštva, da su povećane plate za 7% u javnom sektoru, u zdravstvu za 8%, penzije za 5,5%, a da su u toku godine isplaćene i jednokratne pomoći za određene socijalne kategorije.

Kisić je podsetila da u cilju smanjenja inflacije Vlada Srbije donosi različite mere kojima se ograničavaju cene proizvoda i rekla da su "stanovnici Srbije ovu krizu manje osetili od stanovnika drugih zemalja".

Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Ljubisav Orbović rekao je da je minimalna potrošačka korpa koju su kupili 12. septembra, a 13. septembra predstavili ispred Palate Srbija predstavnici sindikata, koštala preko 50.000 dinara i da minimalna zarada ne može da je obezbedi.

"Kada gledate tu korpu ona je ponižavajuća, u njoj ima najviše hleba. Za obrazovanje u toj korpi izdvojeno je 128 dinara, a to je 1,5 sveska za školu", rekao je Orbović.

Predsednica Ujedinjenih granskih sindikata Nezavisnost Čedanka Andrić rekla je da ponuda vlade u vezi sa minimalnom zaradom nije beznačajna u procentualnom smislu, ali da nije dovoljna, kao i da na sednici SES nisu prihvaćeni zahtevi reprezentativnih sindikata da se minimalna zarada utvrđuje dva puta godišnje.

Reprezentativni sindikati su tražili da se minimalna zarada do kraja godine poveća na 43.000 dinara a za narednu godinu utvrdi nova vrednost.

Sindikati pokazali potrošačku korpu sa najviše hleba, masti i aleve paprike

Predstavnici SSSS i UGS Nezavisnost predstavili su na javnoj sednici ispred Palate Srbija minimalnu potrošačku korpu u kojoj su bile namirnice u vrednosti 20.000 dinara, najviše hleba, masti i aleve paprike.

Preostalih 15.000 dinara od minimalne zarade u ovoj godini, koja iznosi 35.000 dinara, ostavili su, kako su rekli, za plaćanje drugih mesečnih računa.

Sindikati su javnu sednicu održali istovremeno dok je u Palati Srbije bila sednica Socijalno-ekonomskog saveta na kojoj su privođeni kraju pregovori o minimalnoj zaradi za 2023.

Potpredsednik SSSS Duško Vuković rekao je da je potrošačka korpa u vrednosti više od pola minimalca skromna i da je u njoj najviše hleba.

"U 21. veku navikavamo se da se hranimo najviše hlebom sa mašću i alevom paprikom", rekao je Vuković.

Dodao je da se "o Srbiji govori kao o ekonomskom tigru, a kada je reč o pregovorima za plate tigar se ne pominje".

Vuković je rekao da mora da se pregovara i o platama u javnom sektoru, umesto što ih određuje država.

Predstavnik sindikata UGS Nezavisnost Zoran Ristić rekao je da je minimalna zarada određena nekoliko meseci pre početka pregovora socijalnih partnera - države, sindikata i poslodavaca, a saopštio ju je predsednik države, a da Vlada nije imala svoj predlog.

Ristić je rekao da minimalnu zaradu prima oko pola miliona ljudi i da je određivanje njene vrednosti važno i zbog radnika koji rade u stranim kompanijama i čiji poslodavci po odobrenju države mogu da isplaćuju minimalnu zaradu, veću za 20%.

Predstavnici sindikata su rekli da je minimalna zarada u Crnoj Gori 450 evra, u Hrvatskoj 627 evra, Sloveniji 1.074 evra, Češkoj 639 evra, Francuskoj 1.678 evra, a u Belgiji 1.800 evra.

Izvor: Beta

Foto: Beta