Srbija spada među zemlje centralne i istočne Evrope koje globalna ekonomska kriza teško pogađa i koje zaduživanje sve više košta, a u slučaju Beograda situaciju otežava i sve veća politička izolacija od ostatka Evrope zbog odbijanja da se pridruži sankcijama protiv Moskve, piše britanski Fajnenšel tajms.

List piše da se Srbija se obratila Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) i Ujedinjenim Arapskim Emiratima sa molbom da joj pomognu da se izbori sa sve većim troškovima zaduživanja, što je samo jedan od primera uticaja sve većih kamatnih stopa i ekonomske krize na manje razvijene evropske privrede,

List je od MMF dobio potvrdu da je Beograd zatražio razgovor o novom stend-baj aranžmanu. Uz takav aranžman, piše FT, Srbija bi mogla da računa na pomoć MMF u slučaju da ne uspe da proda svoje obveznice stranim ulagačima.

Vlasti u Beogradu računaju da bi takva garancija MMF sprečila da za Srbiju dalje rastu troškovi zaduživanja na međunarodnom finansijskom tržištu, koji su se od početka godine više nego ustrostručili - sa manje od 2% na više od 6%.

"Ako ste stabilna zemlja, ne želite stend baj aranžman. Ali možda je bolje sada pokzazati malo poniznosti, kako biste bili sigurni da kasnije nećete morati da refinansirate dug uz kamatu veću od 6%", ocenila je viši ekonomista sa Oksforda, Tamara Bašić-Vasiljev.

Srbija je 2015. godine sa MMF sklopila trogodišnji stend baj aranžman vredan 1,2 milijarde dolara, ali nije povlačila ta sredstva, podseća FT.

Najnoviji zahtev MMF-u usledio je nakon što je Abu Dabi ponudio Srbiji zajam od milijardu dolara uz kamate od 3%.

Srbija je, piše list, uz Mađarsku i Rumuniju, samo jedna od zemalja u srednjoj i istočnoj Evropi koje poslednjih meseci pogađa vrtoglavo poskupljenje zaduživanja, koje je uglavnom posledica odluke američkog Feda i Evropske centralne banke da znatno povećaju referentnu kamatnu stopu.

I dok su troškovi zaduživanja porasli u celoj Evropi, za riskantnije zajmoprimce, među koje spada i Srbija, ti troškovi su rasli i znatno brže.    

FT piše i da su agencije za kreditni rejting upozorila Srbiju da su njen javni i bankarski sektor izloženi rizicima zbog velikog odliva strane valute. Istovremeno, Narodna banka veruje da na privredni rast utiču i ekonomski problemi u EU, koja je glavni trgovinski partner Srbije, a rat u Ukrajini je uticao na porast inflacije koja je u avgustu dostigla 13,2% na godišnjem nivou.

Srbija je od početka ruske invazije na UKrajinu postala i sve više politički izolovana od ostatka Evrope, pošto je odbila da se pridruži zapadnim sankcijama protiv Moskve, piše FT.

List podseća i da je Evropski parlamentu u junskom izveštaju o Srbiji pozvao Beograd da "preispita svoju privrednu saradnju sa Rusijom".

Ipak, kako podseća FT, predsednik Srbije Alekandar Vučić insistira na očuvanju diplomatskih kanala sa Rusijom, iako Srbija nastavlja da se kreće ka EU.

List navodi da je odgovor MMF na zahtev Beograda da će dve strane proceniti ekonomsku i finansijsku situaciju i doneti odluku o ukupnim finansijskim potrebama zemlje, kao i o odgovarajućoj ekonomskoj politici.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay