Ministarka za evropske integracije Tanja Miščević izjavila je da je Srbija spremna za finalnu fazu procesa pristupanja EU u kojoj se napredak meri primenom usvojenih propisa, strategija i planova i u kojoj veliki značaj imaju politička volja i podrška procesu evropskih integracija. Miščević je u intervjuu za Dnevni evropski servis najavila da će u oktobru početi priprema novog, revidiranog Programa za usvajanje prava EU, a da je 2025. godina određena kao "ciljana za dokazivanje naše spremnosti da usaglasimo sistemske propise sa tekovinama EU".

Najteža i najzahtevnija faza

Proces evropskih integracija Srbije čine pregovori o članstvu i praćenje sprovođenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Upravo sprovođenje obaveza iz ovog našeg prvog ugovora sa EU pokazuje kredibilitet za vođenje pregovora, ali i osnovu za ocenu napretka u evropskim integracijama, koju Evropska komisija daje svake godine u svom izveštaju.

Iako se formalni napredak u procesu pregovora vidi u broju otvorenih klastera ili zatvorenih poglavlja, proces evropskih integracija je mnogo više od toga: to je svakako broj zakona i podzakonskih akata, strategija i planova, mera kojima se pravila EU unose u domaće pravo i praksu, na kojima se radi ili koji su već usvojeni.

I to Srbija radi već dve decenije i slobodno možemo da kažemo da ulazimo u fazu integracije u kojoj se sada napredak meri primenom svih ovih pravila. To je najteža i najzahtevnija faza, veoma je veliki značaj i postojanja političke volje i podrške ovom procesu.

Najpre, tu mislim na ustavnu reformu u oblasti pravosuđa i na usvajanje pravosudnih zakona – veliki i važan korak za svakog od nas građana Srbije, koji je učinjen uz stalno praćenje i preporuke Evropske komisije i Saveta Evropa, naročito Venecijanske komisije, bez čijeg stručnog pozitivnog mišljenja nismo ni išli dalje u sprovođenje.

Novi pravosudni propisi su stupili na snagu i sada je pravosuđe, kao posebna grana vlasti, to koje treba da pokaže da radi u interesu građana i da bude efikasnije, a svi mi da razvijemo svest o značaju njegove nezavisnosti.

Slično je i sa borbom protiv korupcije, gde se radi na novoj Strategiji ili sa medijskim zakonima – reč je o izmenama ovih dokumenata kojima se ne samo radi usaglašavanje sa EU pravom već se i unapređuju rešenja koja su data ranijim strategijama i zakonima u ovim oblastima kako bi se ispravile greške, propusti ili nesavršenosti dosadašnjih propisa.

Da li je to jednostavan posao? Ne, naprotiv, mnogo teži nego u ranijim fazama – sada cilj nije usvojiti dokument, već imati potvrdu da se on sprovodi na valjan način. I to nije stvar percepcije o napretku, to je stvar ocene koju daje EU o učinjenom i sprovedenom.

Dokazivanje spremnosti

Put Srbije ka Evropskoj uniji traje 20 godina i kao što smo se menjala Evropska unija za to vreme, promenili smo se i mi. I to tako da smo sada spremi da počnemo da finaliziramo naše pristupanje EU. Znamo da su rezultati reformi suština tog procesa i zato je celokupan rad državnih institucija usmeren ka tome da rezultati budu brži i da donesu promene koje će biti suštinske, vidljive i čiji učinak ćemo moći da merimo.

Sa naše strane, proces evropskih integracija u ovoj finalnoj fazi znači da dobro utvrdimo njegove dalje korake. Kako je veliki deo usklađivanja sa pravom EU već urađen, u ovom momentu pravimo pregled šta je to novina u pravilima EU i koje oblasti domaćeg prava sa tim moramo urediti.

Zato radimo na reviziji Programa za usvajanje prava EU, ali ovaj put koristeći nove tehnologije. Naime, do sada smo imali veoma mali stepen ispunjenosti obaveza iz ovog dokumenta, jer nije bilo usaglašenosti sa godišnjim planom rada Vlade. Sada su oba sistema elektronski uvezana i novi Program ćemo početi da pripremamo u oktobru.

Prema proceni kolega iz ministarstava i tela vlade sada je 2025. godina određena kao ciljana za dokazivanje naše spremnosti da usaglasimo sistemske propise sa tekovinama EU, kako sa onim koje smo i do sada usvajali i sprovodili tako i sa onima koje su se u međuvremenu promenile i inovirale.

Da, uvek treba naglasiti – ovo nije godina našeg stupanja u članstvo, ali jeste godina koja nam je ciljana kako bismo mogli što pre biti spremni za to članstvo. I to nije niti proizvoljna, ni nasumično ili politički odabrana godina – vrlo ozbiljno svoje planove i ciljeve zasnivamo na ocenama onih koji decenijama rade na ovom procesu, a to su kolege iz institucija vlade.

Svakako, rokove pokušavamo i da proverimo sa civilnim društvom, kao što svaki akt u pregovaračkom procesu najpre predstavimo njima i Odboru za evropske integracije Skupštine Srbije.

Pored priprema novog Programa usklađivanja sa pravom EU, radimo i na svim preostalim pregovaračkim dokumentima. Nove pregovaračke pozicije, revizije akcionih planova ali i analizu ispunjenosti prelaznih merila u poglavljima vladavine prava. To zvuči kao administrativni posao, ali je suština pregovora i tehnike pregovaranja, po prvi put koristeći nove platforme i tehnologije.

Novi programi regionalne saradnje

Kada je reč o razvojnoj pomoći EU, u saradnji sa Evropskom komisijom finalizujemo godišnji program bespovratne podrške EU za 2024. godinu, kao i višegodišnje programe podrške EU do 2027. godine u oblastima životne sredine i energetike, te zapošljavanja i socijalne inkluzije.

Pored toga što pripremamo institucije i korisnike za efikasno korišćenje EU sredstava u pretpristupnom periodu, radimo i na nacrtu zakona kojim će se uspostaviti sistem za korišćenje višestruko većih fondova po pristupanju EU, koji su namenjeni ukupnom razvoju Srbije.

Sprovodimo i transnacionalne i programe međuregionalne saradnje koje finansira EU, ukupno ih je deset, zajedno sa administracijama država koje u tim programima sa nama učestvuju.

Sprovodimo programe prekogranične saradnje sa Hrvatskom, Mađarskom, Rumunijom, Bugarskom, Severnom Makedonijom, Crnom Gorom i BiH.

A kad je reč o transnacionalnim programima, Jadransko - jonski program sprovodimo u saradnji sa osam država, a Program Dunav u saradnji sa još 13 onih iz sliva te reke.

U međuregionalni program za saradnju urbanih naselja URBAKT Srbija je nedavno uključena i već se sprovode prvi projekti sa našim opštinama kao partnerima.

Ovo je prilika da najavim i da sredinom naredne godine počinje da se u Srbiji sprovodi i program Interreg Evropa, u kojem nam je EU odobrila učešće ove godine. Do sada je iz ovih programa sprovedeno više od 1.000 projekata u kojima su korisnici iz Srbije (opštine, javna preduzeća, škole, bolnice, univerziteti, organizacije civilnog društva…).

U saradnji sa partnerskim organizacijama iz drugih država finansirali su na taj način izgradnju i popravku bolnica, puteva, škola, biciklističkih staza, objekata kulture i turizma i mnogih drugih objekata ali i kupovali opremu i mehanizaciju, čistili deponije, reke, organizovali manifestacije, obučavali kadrove.

Takođe, Ministarstvo priprema i srpsku verziju pravnih tekovina EU, što je jedan od uslova za punopravno članstvo u EU. To podrazumeva prevod, stručnu, pravnotehničku i jezičku redakturu preko 250.000 strana pravnih akata EU. Nedavno je u izdanju Službenog glasnika objavljeno štampano izdanje našeg prevoda Ugovora iz Lisabona, Euratoma i Povelje EU o osnovnim pravima, a od sekundarnog zakonodavstva je prevedeno oko 100.000 strana koje koristi čitava državna uprava u procesu usklađivanja sa pravom EU.

Komunikacija s mladima

I na kraju, intenzivno radimo, zajedno sa institucijama Vlade i Delegacijom EU u Srbiji, na tome da komunikacija o važnosti pristupnog procesa i za građane i za državu bude strateški planirana, jasnija, usmerena da pruži informaciju kakve mogućnosti sam proces pristupanja EU pruža pojedincima ali i čitavom društvu.

Posebno nam je značajna komunikacija sa mladima. Ministarstvo za evropske integracije dodelilo je prošlog meseca sredstva za informisanje o evropskoj integraciji, organizacijama civilnog društva koje će do kraja godine sprovoditi projekte namenjene srednjoškolcima i to u Nišu, Požegi, Prijepolju, Vranju, Požarevcu i Bečeju.

U toku je i konkurs za najbolji studentski rad o EU za studente sa srpskih univerziteta, pošto je sličan takav u kojem smo učestvovali okončan u Francuskoj u julu, a pet nagrađenih francuskih studenata biće gosti Beograda tokom oktobra.

Tekst je objavljen u okviru Programa tranzicione saradnje Republike Češke.

Izvor: Dnevni evropski servis

Foto: Beta