Evropska komesarka za unutrašnje poslove Ilva Johanson izjavila je da će predložiti da pripadnici evropske agencije za granice Fronteks budu raspoređeni i na unutrašnjim granicama na Zapadnom Balkanu i da Unija od država regiona očekuje primenu sporazuma o readmisiji ilegalnih migranata.

Johanson je posle konferencije ministara unutrašnjih poslova Zapadnog Balkana i EU u formatu Berlinskog procesa, najavila da će već 4. novembra putovati u Skoplje kako bi potpisala novi statusni sporazum o Fronteksu sa Severnom Makedonijom.

To će zatim biti učinjeno i sa svim ostalim državama Zapadnog Balkana, rekla je Johanson 20. oktobra uveče na zajedničkoj konferenciji za novinare sa nemačkom ministarkom Nensi Fezer, koja je bila domaćin konferencije u Berlinu

Johanson je rekla da će Savetu EU predložiti da usvoji novi mandat za pregovore o ulozi evropske agencije za zaštitu granica Fronteks, kako bi ubuduće njegovi pripadnici na Zapadnom Balkanu mogli da budu raspoređeni ne samo na spoljnim granicama EU, nego i na unutrašnjim granicama u regionu.

U regionu već ima 300 pripadnika Fronteksa, i oni igraju važnu ulogu, a planira se da taj broj i uloga budu još veći, rekla je Johanson.

Ona je izrazila nadu i da će 3. novembra u Tirani biti održana ministarska konferencija EU-Zapadni Balkan o krijumčarenju ljudi, i da će na njoj biti usvojen sporazum o operativnom partnerstvu u suzbijanju te vrste kriminala.

Evropska komesarka je rekla da će biti započeti i razgovori sa zemljama Zapadnog Balkana o punoj primeni sporazuma EU-Zapadni Balkan o readmisiji ilegalnih migranata, i da će prvi sastanak biti održan već sledećeg meseca sa Srbijom.

Ponovila je da EU pruža podršku Zapadnom Balkanu u readmisiji državljana trećih zemalja u njihove matične zemlje.

I Ilva Johanson je, poput Nensi Fezer, naglasila značaj harmonizacije vizne politike regiona sa standardima EU.

Nemačka ministarka Fezer bila je domaćin ministarskog sastanka u Berlinu, na kojem su ministri i zvaničnici zemalja EU i Zapadnobalkanske šestorke razgovarali o borbi protiv ilegalnih migracija, krijumčarenja ljudi, korupcije i organizovanog kriminala, kao i o tretmanu osoba koje se vraćaju iz područja pod kontrolom džihadista.

Prema rečima Johanson, ove godine je preko balkanske rute u EU ušlo, ili pokušalo da uđe tri puta više ilegalnih migranata nego prošle godine,

Dodala je da je porastao broj ilegalnih prelazaka preko granice Severne Makedonije i Srbije, ali i da je veliki broj migranata koji "legalno stižu u neke zemlje Zapadnog Balkana", i sada "pune centre za oprijem izbeglica u EU". Kao primer je navela državljane Indije, Kube i Burundija.

Upitana za najave sa trojnog sastanka Austrije, Mađarske i Srbije, da će te zemlje same pojačati regulaciju i zaštitu granica pošto, kako tvrde, EU ne čini dovoljno, Johanson je rekla da to nije tačno i da EU čini jako puno protiv ilegalnih migracija.

Mi smo znatno pojačali granične kontrole uz pomoć Fronteksa, a imaćemo i najmoderniji sistem upravljanja granicama u svetu, koji će početi da radi već sledeće nedelje kada postane interoperabilan, rekla je Johanson.

Predstavnici Zapadnog Balkana i EU postigli dogovor o harmonizaciji vizne politike

Zvaničnici Zapadnog Balkana i EU saglasili su se u Berlinu o merama za zauzdavanje ilegalnih migracija na "Balkanskoj ruti", a najvažnije su harmonizacija vizne politike zapadnobalkanske šestorke sa standardima EU i suzbijanje krijumčarenja ljudi, saopštilo je nemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Na sastanku ministara unutrašnjih poslova u okviru Berlinskog procesa 20. oktobra postignut je dogovor o efikasnoj zaštiti granica uz podršku evropske agencije Fronteks i o procedurama za vraćanje u matične zemlje izbeglica koje nemaju pravni osnov za boravak u EU.

Ministri i zvaničnici su se okupili u Berlinu na poziv nemačke ministarke unutrašnjih poslova Nensi Fezer, kako bi razgovarali o suzbijanju ilegalnih migracija balkanskom rutom i borbi protiv i organizovanog kriminala.

"Evropa zajednički snosi odgovornost da zaustavi ilegalne ulaske da bismo mogli i dalje da pomažemo ljudima kojima je hitno potrebna naša podrška," rekla je Fezer.

"Želimo da štitimo ljude koji zbog ratova i političkog progona dolaze kod nas. Mi ostajemo verni svojoj humanitarnoj odgovornosti", rekla je Fezer. Istovremeno, kako je rekla, evropski partneri su odlučni da spreče ilegalne migracije.

"Nijedan čovek ne treba da se upušta u bekstvo opasnim rutama i dovodi svoj život u opasnost, a da zatim nema perspektivu da ostane u Evropi", dodala je ministarka.

Ona je rekla da je na sastanku, uz dogovor o migracijama, postignuta i saglasnost da svi evropski partneri žele da dodatno intenziviraju saradnju sa svim zemljama Zapadnog Balkana u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. "To će poboljšati bezbednosnu situaciju ne samo tamo, nego i u EU i šire", rekla je Fezer.

Na skup u Berlinu bili su pozvani ministri unutrašnjih poslova ili drugi resorni zvaničnici Austrije, Bugarske, Francuske, Grčke, Hrvatske, Italije, Poljske, Slovenije, Češke i Velike Britanije, kao i predstavnci Zapadnog Balkana - Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Severne Makedonije i Srbije.

Učestvovali su i predstavnici Evropske unije, uključujući i komesarku za unutrašnje poslove Ilvu Johanson, kao i zvaničnici međunarodnih organizacija.

Takozvani Berlinski proces je format godišnjih sastanaka koji je nemačka vlada, u vreme kancelarke Angele Merkel, inicirala 2014. godine kada je u Berlinu održana Konferencija o Zapadnom Balkanu.

Cilj procesa je da ubrza saradnju sa šest zemalja Zapadnog Balkana i integraciju tog regiona u EU. Inicijativa se uglavnom fokusira na rešavanje bilateralnih i internih problema u regionu i unapređenje privredne saradnje koja bi bila temelj održivog razvoja regiona.

U okviru Berlinskog procesa svake godine se održavaju samit i niz pratećih sastanaka.

Ove godine je, pored sastanka ministara unutrašnjih poslova 20. oktobra, za 21. oktobar planiran sastanak šefova diplomatija zemalja učesnica, a za 24. oktobar ministara energetike. Samit šefova država ili vlada Berlinskog procesa održaće se 3. novembra u Berlinu.

Izvor: Dnevni evropski servis

Foto: Nemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova