Sa istekom godine završava i mandat Nemačke kao predsedavajuće Saveta EU. Kada je vlada kancelarke Angele Merkel u julu preuzela šestomesečno predsedavanje, već je bilo jasno da su mnogi planovi Berlina postali prazno slovo na papiru i da je ostao samo jedan izazov  - pandemija kovida-19.

Ipak, ni ostali problemi nisu tek tako nestali. Do kraja godine moralo je da bude rešeno pitanje trgovinskog sporazuma sa Velikom Britanijom posle Bregzita, usvojen višegodišnji budžet EU i postignut dogovor makar o osnovnim smernicama klimatske i migrantske politike nove Evropske komisije.

Od Berlina se puno očekivalo. Ko će, ako ne Nemačka kao privredni i politički motor, izvesti EU iz krize. I sama kancelarka Merkel je podgrejala očekivanja kada je sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom predložila novi fond za obnovu EU.

Merkel i Makron predložili su da EU zajednički preuzme dugove, što je za mnoge bila svojevrsna prekretnica jer se upravo Angela Merkel u vreme krize u Gčkoj odlučno protivila bilo kakvoj kolektivizaciji duga. Sada je takav korak javno predložila sama nemačka kancelarka.  

Nemačka strana je izašla u susret zahtevima Francuske čime je "prekoračila crvenu liniju", rekla je za portal Euraktiv Nemačka direktorka programa za francusko-nemačke odnose u Nemačkom društvu za spoljnu politiku (DGAP) Kler Demesme. Prema njenim rečima, to je omogućilo da se u mesecima koji su sledili mnogo toga postigne.

Budžet

U julu je Savet posle dugih i žilavih pregovora usvojio i budžet i fond za oporavak, a posle nešto više od tri meseca o tome je postignut dogovor i sa Evropskim parlamentom. A iako se u to vreme evroposlanici još nisu ni oglasili, julska odluka već je slavljena kao zeleno svetlo za fond za obnovu.

Nemački evroposlanik Damjan Bezelager kaže da je to stvorilo situaciju u kojoj su države već počele da pišu svoje nacionalne planove za obnovu, mada je pravna osnova za to još bila predmet pregovora Saveta EU i parlamenta. "Nedostajalo je poštovanje prema Evropskom parlamentu", rekao je Bezelager za EURACTIV.de.

Njegov kolega iz iste političke grupacije, poslanik nemačkih Zelenih Rasmus Andresen koji je učestvovao u pregovorima o budžetu, kaže da je tokom tih rasprava postalo jasno koliko tesno sarađuju Savet EU i Evropska komisija, koja bi u pregovorima ustvari trebalo da se ponaša kao neutralni posrednik.

Bezelager smatra da je Nemačka kao predsedavajući Savetu uspela da veže Komisiju uz sebe kao saradnika, zbog čega su se poslanici u pokušajima da proguraju svoje zahteve suočili sa mnogo jačom opozicijom.

U Berlinu to vide drugačije.

"Još pre samita o budžetu u julu pokušali smo da uspostavimo tesan kontakt sa predstavnicima za budžetska pitanja poslaničkih grupa. I na samom samitu bilo je interakcija sa parlamentom. A odmah posle samita kontaktirali smo poslanike i vrlo temeljito pregovarali", rekli su izvori bliski nemačkom predsedavanju EU.

"U poređenju sa prethodnim pregovorima o budžetu, mi smo osnažili ulogu parlamenta", ocenili su ti izvori.

Rasmus Andresen ima još jednu zamerku na ponašanje Saveta EU u pregovorima sa parlamentom,  a to je da ih je uglavnom predvodio nemački ambasador u EU Mihael Klaus, a ne nadležni nemački ministri.

To su mnogi mogli da shvate kao signal da su nemački prioriteti negde drugde, rekao je Andresen, dodajući da i dalje misli "da je to bilo pogrešno".

Veliko finale pregovora o budžetu na kraju se odigralo u samom Savetu -  Poljska i Mađarska sprečile su usvajanje budžeta u znak protesta zbog odredbe kojom se dodela novca uslovljava poštovanjem vladavine prava.

Berlin je uspeo da izdejstvuje kompromis samo nekoliko nedelja pre isteka roka za usvajanje budžeta. EU će mehanizam kojim se budžet vezuje za poštovanje vladavine prava moći da primeni tek kada Sud pravde taj mehanizam proglasi zakonitim.

Klima

Nemačka kancelarka Merkel je na početku nemačkog predsedavanja kao jedan od prioriteta navela i klimatsku politiku, ali su u svetlu pandemije klimatski ciljevi u proteklih šest meseci ostali marginalna tema.

"Uz svađu o budžetu, preostalo je malo energije za bilo šta drugo", ocenio je Andresen.

Evropski lideri uspeli su da se saglase o ambicioznijim klimatskim ciljevima do 2030. godine tek pred kraj samita EU održanog početkom decembra. Pre toga, postignut je i dogovor da se 30% budućeg budžeta veže za "zelena" pitanja.

Predsedavajući Odbora za evropska pitanja nemačkog Bundestaga, Ginter Krihbaum, smatra da je o klimatskim temama "postignut veoma dobar kompromis", ako se imaju u vidu "veoma različite situacije u Evropi" i pre svega protivljenje Poljske.

Ali postoji i druga strana medalje. Među žrtvama teških pregovora našao se i Fond za pravednu tranziciju, koji je bio deo Zelenog plana Evropske komisije i čija je svrha da olakša tranziciju regionima koji zavise od fosilnih goriva. U julu, evropski lideri su vrednost tog fonda sa 30 milijardi evra, koliko je predložila komisija, smanjili na 7,5 milijardi.

Pa iako su parlament i Savet sredinom decembra ipak postigli dogovor da konačna vrednost fonda bude 17,5 milijardi, to je ipak ostalo znatno manje od  prvobitno predložene sume.

Bregzit

Kada je reč o Bregzitu, Nemačka je ostala u velikoj meri suzdržana, iako bi glavnom pregovaraču EU Mišelu Barnijeu i njegovom timu bilo drago da su mogli da prepuste Berlinu vodeću ulogu, rečeno je za EURACTIV.de u pregovaračkim krugovima.

Ti izvori su ocenili da je to bio mudar potez, pošto je Londonu oduzeta prilika da okrene članice EU jednu protiv druge, posebno Nemačku i Francusku čiji se interesi kada je reč o odnosima sa Londonom ne podudaraju u potpunosti.

Na taj način države EU su ostale jedinstvene, a London je pregovarao isključivo sa Evropskom komisijom.

Ali to istovremeno znači da, "ako (pregovori) budu uspešni, to neće biti uspeh Nemačke", rekli su izvori.

Izvor: EURACTIV.de

Foto: Vlada Nemačke