Ministri unutrašnjih poslova država članica Evropske unije dogovorili su zajedničku poziciju o dva ključna zakonska predloga o migracijama i azilu, objavila je švedska ministarka za migracije Maria Malmer Stenergard. Dogovor je postignut kasno uveče 8. juna, nakon celodnevnih pregovora u Luksemburgu.

Ministri su usvojili zajednički stav o Uredbi o upravljanju azilom i migracijama i Uredbi o postupcima azila, ključnim delovima pakta o migracijama i azilu. O reformi sistema azila članice EU su intenzivno, ali do sada bezuspešno pregovarale još od vrhunca izbegličke krize 2015/2016. godine.

Posle izglasavanja zajedničkog stava država članica, predlog treba da formuliše Evropska komisija, a zatim slede pregovori s Evropskim parlamentom.

"Ovi predlozi predstavljaju dva glavna stuba reforme sistema azila i ključni su za ravnotežu između odgovornosti i solidarnosti", saopštilo je švedsko predsedništvo. Komesarka EU za unutrašnje poslove Ilva Johanson ocenila je da je to "veliko dostignuće za Evropu".

Umesto obavezujućih kvota za prijem izbeglica koje se odnose na sve članice EU, a čiji je cij da se rasterete zemlje na spoljnim granicama, uvodi se obavezujuća solidarnost

Nova pravila uvode tri varijante solidarnosti sa zemljama članicama koje su najviše pogođene migracijskom krizom, i to prihvatanje određenog broja izbeglica, a ako to zemlja ne želi mora da iskaže solidarnost finansijski ili drugačije, slanjem materijalne pomoći ili stručnjaka.

Stenergard je rekla da je usvojen predlog Švedske o sistemu po kome bi zemlje koje ne žele da primaju migrante mogle da plate. To bi iznosilo 20.000 evra po migrantu.

Postignut je dogovor i o brzoj proceduri obrada zahteva za azil već na spoljnim granicama EU, i vraćanje migranata kojih nemaju pravo na azil u zemlje porekla, ili u zemlje tranzita pod uslovom da se one smatraju sigurnim. Uslov je takođe i da odbijeni azilanti i u toj tranzitnoj nečlanici EU mogu da dobiju efikasnu zaštitu.

Sama procedura provere trebalo bi da izgleda tako da migranti odmah nakon što pređu spoljnu granicu EU budu smešteni u strogo kontrolisane prihvatne centre slične pritvoru, a zatim bi, ako nije reč o vanrednom slučaju, u roku od dvanaest nedelja  trebalo da bude završena provera da li su ispunjeni uslovi za azil. Ako nisu, bez odlaganja sledi proterivanje.

Nemačka se, kako prenose agencije, u pregovorima zalagala da porodice sa decom budu izuzete od strogog režima provere u uslovima sličnim pritvoru. Navodi se i da se nemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer zalagala i da sam tranzit kroz neku zemlju ne bude smatran dovoljnim osnovom za vraćanje odbijenog azilanta u tu zemlju, ali da je Berlin u cilju postizanja kompromisa popustio.

Od obavezne solidarnosti najviše bi trebalo da profitiraju zemlje poput Italije, u kojoj je od početka ove godine prema podacima UNHCR registrovano više od 50.000 izbeglica, od kojih ogromna većina ima jako male šanse da dobije azil u EU.

U Briselu se nadaju da će pregovori sa Evropskim parlamentom, koji ima pravo da unosi izmene u predlog, biti uspešno završeni do kraja godine, kako bi zakon bio usvojen pre narednih evropskih izbora u junu 2024. godine. U suprotnom, promenjeni odnosi snaga u parlamentu bi mogli da produže pregovore.    

Ilva Johanson je rekla da je optimista u pogledu pregovora sa parlamentom. "Imamo još nekoliko koraka dok to potpuno ne završimo, ali mislim da je jasno da smo napravili ogroman napredak kada je u pitanju izgradnja poverenja", rekla je ona novinarima.

Evropski sistem azila se urušio pre osam godina nakon što je u Evropu ušlo više od milion ljudi, većina bežeći od sukoba u Siriji, i preplavilo prihvatne kapacitete u Grčkoj i Italiji što je je izazvalo jednu od najvećih političkih kriza u EU.

Na sastanku u Luksemburgu nisu sve zemlje podržale plan ali je za podršku bila potrebna samo "kvalifikovana većina", otprilike dve trećine zemalja članica u kojima živi oko dve trećine ukupne populacije EU od oko 450 miliona ljudi.

Poljska je uz Mađarsku jedina bila protiv sporazuma, iako bi prema tom predlogu u slučajevima kriza trebalo da primi maksimalno 1.900 izbeglica iz preopterećenih zemalja a ako bi odbila kazna bi iznosila oko 40 miliona evra.

Takođe, Poljska, Češka i baltičke zemlje će dok traje rat u Ukrajini zbog velikog broja izbeglica koje su primile biti izuzete iz novih pravila o solidarnosti.

"Mehanizam obavezne relokacije već jednom se srušio kao kula od karata jer se pokazalo da je neizvodljiv, štetan i neadekvatan za izazove. Poljska je zemlja koja je uspešno izašla na kraj sa najvećom migracijskom krizom od Drugog svetskog rata. Nećemo se složiti s tim da nam nametnu apsurdne ideje", kazao je poljski ministar za evropska pitanja Šimon Šinkovski vel Šenk.

"To nije solidarnost. To je kazna. Ako je na ratne izbeglice u proseku izdvojena kvota 200 evra po izbeglici a ovde govorimo o 20.000 evra ta ravnoteža je negde uzdrmana. Nema solidarnosti bez jedinstva. Takva osetljiva pitanja ne treba da se rešavaju većinom glasova već treba da ih donose konsenzusom lider članica EU", kazao je zamenik poljskog ministra unutrašnjih poslova Bartoš Grodecki, javlja poljska državna televizija TVP.info.

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je novi dogovor evropskih ministara unutrašnjih poslova o reformi migracione politike "neprihvatljiv".

"Brisel zloupotrebljava svoju moć. Oni žele da 'presele' migrante u Mađarsku silom", rekao je Orban, a objavio na Tviteru portparol mađarske vlade Zoltan Kovač. To je, kako je naveo Orban, "neprihvatljivo".

Češka je novi predlog pravila o azilu u EU i o solidarnosti ocenila kao fer rešenje. "Drago mi je što je EU našla fer rešenje da izađe na kraj sa migracijom. Nikakve kvote već solidarna finansijska pomoć. Češka je na moj predlog od plaćanja izuzeta s obzirom na veliki broj izbeglica iz Ukrajine koje smo primili", saopštio je češki ministar unutrašnjih poslova Vit Rakušan.

Izvor: Dnevni evropski servis/agencije

Foto: Beta/AP